Norveški državni mirovinski fond u prvom kvartalu 2026. zabilježio je gubitak od 636 milijardi kruna, odnosno oko 68,4 milijarde dolara, ponajprije zbog pada tehnoloških dionica na američkom tržištu.
Riječ je o najvećem državnom investicijskom fondu na svijetu, vrijednom oko 2,2 bilijuna dolara. U strukturi portfelja dominiraju dionice, a gotovo 70 posto ulaganja vezano je uz američko tržište, posebno tehnološki sektor.
Pad vrijednosti velikih kompanija poput Applea, Microsofta i Nvidije izravno se prelijeva na rezultat fonda. U prvom kvartalu upravo je taj segment bio glavni izvor gubitka, uz ukupni pad prinosa od oko 1,9 posto.
Unatoč tome, upravitelji iz Norges Bank Investment Management ističu da je fond i dalje minimalno nadmašio referentni indeks. Dugoročno, riječ je o jednom od najuspješnijih fondova na svijetu, koji desetljećima ulaže prihode od nafte u globalna tržišta.
Ovakav kvartalni minus ne mijenja ukupnu sliku. Fond je izgrađen kao dugoročni instrument za financiranje mirovina i stabilnosti javnih financija, a volatilnost tržišta sastavni je dio takvog modela ulaganja.
Za Hrvatsku je ova priča važna iz jednog razloga. Norveška je prihode od prirodnih resursa pretvorila u financijsku imovinu koja generira budući rast. Umjesto kratkoročne potrošnje, stvoren je sustav koji osigurava stabilnost generacijama unaprijed.
U domaćem kontekstu, gdje se i dalje raspravlja o upravljanju potencijalnim energetskim prihodima, norveški model ostaje primjer strateškog pristupa. Razlika nije u tome hoće li tržište pasti ili rasti, nego postoji li dugoročna vizija što s tim novcem napraviti.
