Njemački kancelar Friedrich Merz boravi u Pekingu u pratnji tridesetočlane gospodarske delegacije, najveće u posljednjih nekoliko godina. Posjet dolazi u trenutku kada je Kina ponovno postala najveći trgovinski partner Njemačke, pretekavši Sjedinjene Američke Države.
Iako je Berlin proteklih godina naglašavao potrebu „smanjenja rizika“ i ovisnosti o Kini, realnost pokazuje drukčiju sliku. Njemačko gospodarstvo i dalje je snažno povezano s kineskim tržištem, posebno u segmentu rijetkih zemnih metala, ključnih za modernu industriju i energetsku tranziciju.
Postupci odobravanja izvoza tih sirovina i dalje su birokratski složeni, a Njemačka u tom području nema alternativu kratkoročno. Istodobno, kineske kompanije u pojedinim tehnološkim sektorima preuzimaju vodeću ulogu, čime raste pritisak na njemački industrijski model.
Peking s druge strane šalje poruku stabilnosti i partnerstva, osobito u kontekstu trgovinskih napetosti sa Sjedinjenim Državama. Kina nastoji produbiti suradnju s europskim državama, uključujući Njemačku, dok istodobno održava strateško partnerstvo s Rusijom.
Upravo ruski rat protiv Ukrajine ostaje ključna politička prepreka u odnosima Berlina i Pekinga. Europske države očekuju od Kine snažniji utjecaj na Moskvu, no dosadašnji pokušaji nisu rezultirali konkretnim promjenama.
Merz će se sastati s premijerom Li Qiangom i predsjednikom Xi Jinpingom te posjetiti tehnološke kompanije u Hangzhouu.
Posjet pokazuje jasnu dilemu: Njemačka želi gospodarsku stabilnost, ali bez prevelike strateške ovisnosti. Pitanje je može li se ta ravnoteža dugoročno održati.
