Izjave mađarskog premijera Viktora Orbana u kojima je oštro kritizirao aktualnu politiku Europske unije prema Srbiji i Zapadnom Balkanu, ponovno su otvorile pitanje unutarnjih podjela u Uniji i odnosa Bruxellesa prema državama kandidatkinjama. Iako su njegove riječi u regionalnim medijima prenesene u pojednostavljenoj formi, strani izvori donose širi i nijansiraniji kontekst.
Orban je govoreći o europskoj politici proširenja, poručio kako je ponašanje dijela europskih institucija postalo kontraproduktivno te da se prema Srbiji često primjenjuju dvostruki standardi. U tom kontekstu izrazio je stav da takav pristup šteti ne samo odnosima s Beogradom nego i kredibilitetu same Europske unije.
Prema izvještajima Reutersa i Associated Pressa, Orbanova kritika nije iznimka već nastavak dugogodišnje politike Budimpešte koja zagovara brže i fleksibilnije uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u europske procese. Mađarska već godinama upozorava da strogi politički uvjeti i stalno pomicanje ciljeva potkopavaju povjerenje država kandidata i otvaraju prostor za jačanje utjecaja drugih globalnih aktera.
Bloomberg i Politico navode da Orban u Bruxellesu sve češće nastupa kao glas koji dovodi u pitanje dominantni pristup europskih institucija, osobito kada je riječ o vanjskoj politici, sankcijama i proširenju. U tom okviru treba promatrati i njegovu izjavu kojom je pozdravio to što se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije uključio u pojedine političke inicijative koje Orban smatra štetnima ili simboličnima, bez stvarnog učinka.
Važno je naglasiti da relevantni strani mediji ne bilježe da je Orban napao samu ideju Europske unije. Njegove poruke usmjerene su ponajprije na način funkcioniranja Bruxellesa i na ono što vidi kao birokratsku udaljenost od stvarnih političkih i sigurnosnih izazova u regiji. BBC i Euronews ističu da Orban redovito koristi takvu retoriku kako bi naglasio važnost nacionalnog suvereniteta i pragmatične politike, nasuprot onome što naziva ideološkim pristupom Unije.
U diplomatskim krugovima ove izjave tumače se i kao dio šire strategije Mađarske, a koja nastoji ojačati vlastitu ulogu u jugoistočnoj Europi te se pozicionirati kao ključni sugovornik zemalja Zapadnog Balkana unutar EU. Istodobno, one ponovno otkrivaju duboke razlike među državama članicama oko budućnosti proširenja i odnosa prema Srbiji.
Orbanove riječi nisu iznenađenje za europsku javnost ali su još jedan podsjetnik da unutar Europske unije ne postoji jedinstven pogled na politiku prema Balkanu. Dok jedni inzistiraju na strogoj usklađenosti s pravilima, drugi upozoravaju da bez realnog političkog pristupa Unija riskira gubitak utjecaja u vlastitom susjedstvu.
