Inflacija u Hrvatskoj u ožujku iznosila je 4,8 posto, a premijer Andrej Plenković poručuje da je riječ o izravnoj posljedici rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata.
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, premijer je istaknuo da su upravo energenti ključni generator rasta cijena, s poskupljenjem većim od 11 posto. Slični trendovi, dodao je, prisutni su u većini država eurozone.
Istodobno je izdvojio i pozitivne pomake. Cijene industrijskih proizvoda su pale, dok je rast cijena hrane bio umjereniji od ukupne inflacije. Vlada pritom inzistira da nema opravdanja za dodatno povećanje cijena.
Plenković je jasno poručio da sada nije vrijeme za ekstraprofite. Naglasio je da država već nizom mjera ublažava udar rasta cijena, uključujući ograničavanje cijena goriva i stabilne cijene struje i plina do 1. listopada.
Podsjetio je i na ograničene cijene 100 osnovnih proizvoda te snižene stope PDV-a koje su na snazi od 2022. godine. Vlada, kako je rekao, ne može administrativno određivati sve cijene, ali može amortizirati ključne troškove kako bi spriječila lančani rast.
U kontekstu turizma upozorio je na važnost razborite cjenovne politike. Prihodi od stranih turista u 2025. dosegnuli su 15,3 milijarde eura, uz rast od 2 posto, no zbog globalne nesigurnosti odluke o putovanjima sve se češće donose u zadnji trenutak.
Premijer se osvrnuo i na druge teme, uključujući spašavanje migranata na Savi, nedavno nevrijeme te energetsku sigurnost. Naglasio je kako Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu kapaciteta 6,1 milijardu kubika plina godišnje i JANAF-u, trenutačno ima stabilnu opskrbu.
Poruka Vlade je jasna. Inflacija dolazi izvana, ali reakcija unutar zemlje mora biti kontrolirana. Hoće li to biti dovoljno, ovisit će prije svega o kretanjima na globalnom energetskom tržištu, koje Hrvatska ne može kontrolirati, ali na koje mora brzo reagirati.
