Vlada priprema izmjene zakona koje bi omogućile obeštećenje još stotinama radnika koji su godinama bili izloženi azbestu u industriji. Na konferenciji za novinare u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavljeni su nacrti zakonskih izmjena koje se odnose na radnike tvrtki Plobest d.d. i Salonit d.d. Vranjic.
Prema prijedlogu koji ide u javno savjetovanje, oko 400 radnika koji su bili izloženi azbestu mogli bi dobiti naknadu od 29.100 eura, a isplata bi se provodila tijekom četiri godine. Prva rata planirana je krajem 2026. godine. Procjenjuje se da bi ukupni trošak ove mjere mogao iznositi između 10 i 11 milijuna eura.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković poručila je kako je cilj izmjena zakona omogućiti obeštećenje i onim radnicima koji su do sada bili izvan zakonskog okvira, iako su stvarno radili u uvjetima izloženosti azbestu.
Isplatu sredstava provodit će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a zakon predviđa i mogućnost nasljeđivanja prava na naknadu za obitelji radnika koji su u međuvremenu preminuli.
U slučaju tvrtke Plobest, uvjet za ostvarivanje prava i dalje ostaje najmanje pet godina izloženosti azbestu, pri čemu se izloženost može računati i prije 8. listopada 1991., ako je radnik tada bio zaposlen u poduzeću.
Osim zakonskih izmjena vezanih uz obeštećenje radnika, na konferenciji su predstavljeni i novi propisi iz područja gospodarenja otpadom i zaštite prirode.
Predstavljen je nacrt Naputka o informacijskom sustavu gospodarenja otpadom kojim se detaljnije uređuje prikupljanje i dostupnost podataka o otpadu. Sustav uključuje elektroničku evidenciju nastanka i kretanja otpada, registre djelatnosti gospodarenja otpadom, evidenciju lokacija odbačenog otpada te registre proizvođača s proširenom odgovornošću.
Istodobno je predstavljen i nacrt Pravilnika o zaštiti i očuvanju Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, kojim se definiraju mjere zaštite prirode, način upravljanja i dopuštene aktivnosti na području parka.
Ministrica Vučković osvrnula se i na pitanje kamenoloma u zaštićenim područjima. Naglasila je kako takve aktivnosti u pravilu nisu u skladu s načelima održivog razvoja, ali je podsjetila da postojeći projekti s važećim dozvolama mogu nastaviti rad dok im dozvole vrijede.
Cijeli paket zakonskih prijedloga sada ide u javnu raspravu, nakon čega će Vlada odlučiti o konačnom tekstu propisa.
