Europska unija ulazi u pregovore o novom višegodišnjem proračunu koji bi, s oko dva bilijuna eura, bio najveći u njezinoj povijesti. Hrvatska podržava takav okvir, ali uz jasan zahtjev da se zadrže ključna sredstva za poljoprivredu i regionalni razvoj.
Na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Nikoziji premijer Andrej Plenković poručio je da proračun mora biti dovoljno snažan da odgovori na nove izazove, posebno u području obrane, energetike i migracija. Upozorio je da bez povećanja sredstava neće biti moguće financirati nove prioritete, a istodobno otplaćivati postojeće obveze poput Instrumenta iduće generacije.
Rasprava se vodi i oko raspodjele tereta. Oko 80 posto proračuna financira desetak najrazvijenijih država članica, zbog čega pojedine zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, zadržavaju rezervu prema povećanju ukupnog iznosa.
Novi proračun uvodi i dodatne prioritete, prije svega konkurentnost europskog gospodarstva, uz jačanje globalne uloge Unije kroz politiku proširenja i suradnju sa susjednim regijama.
Za Hrvatsku ostaje ključno pitanje očuvanja postojećih politika. Poljoprivreda i kohezija i dalje su temelj razvoja, a svaki pomak u korist novih sektora može imati izravne posljedice na nacionalna ulaganja i regionalni razvoj.
Istodobno, u domaćem političkom prostoru otvoreno je pitanje izbora sudaca Ustavnog suda. Premijer je optužio oporbu za nedosljednost i blokadu procesa, naglasivši da su ranije pristajali na pojedine kandidate, a sada ih odbijaju bez konkretnih primjedbi.
