U Zagrebu je održana 8. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, a donesene mjere izravno pogađaju velik broj građana. Ključne promjene su ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon navršene 70. godine te povećanje cenzusa za oslobođenje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Na sjednici je predstavljen i Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi do 2030. godine. Plan predviđa snažnije povezivanje sustava zdravstva i socijalne skrbi, kao i širenje usluga u zajednici, uz financijsku potporu sredstava Europske unije.
Uz to, najavljene su mjere potpore starijim osobama unutar sustava socijalne skrbi, čime se dodatno pokušava ublažiti pritisak na najranjivije skupine.
Za predsjednicu Nacionalnog vijeća ponovno je izabrana Višnja Fortuna, dok je za potpredsjednika imenovan državni tajnik Marinko Lukenda na mandat od jedne godine.
Brojke jasno pokazuju zašto se ovakve mjere uvode. Hrvatska ima više od 1,2 milijuna umirovljenika, a odnos radno aktivnih i umirovljenih i dalje se pogoršava. Istodobno, rast troškova zdravstva i socijalne skrbi dodatno opterećuje državni proračun.
Upravo zato ove odluke imaju dvostruki učinak. S jedne strane donose konkretno olakšanje dijelu umirovljenika, posebno onima s nižim primanjima. S druge strane otvaraju pitanje dugoročne održivosti sustava koji je već godinama pod pritiskom demografskih trendova.
Bez ozbiljnih strukturnih reformi i povećanja broja zaposlenih, ovakve mjere mogu biti tek privremeno rješenje, dok će stvarni izazovi tek doći na naplatu.
