Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog sukoba na Bliskom istoku već je poremetilo globalne lance opskrbe i moglo bi uskoro podići cijene hrane, lijekova i tehnologije diljem svijeta.
Riječ je o ključnoj pomorskoj ruti kroz koju inače prolazi više od 100 brodova dnevno, a sada tek nekoliko. Kroz taj tjesnac prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, ali i niz sirovina ključnih za industriju.
Jedan od najvećih udara očekuje se u poljoprivredi. Oko trećine svjetskih gnojiva, uključujući ureu i amonijak, prolazi upravo tom rutom. Prema procjenama, cijene pšenice mogle bi porasti za 4,2 posto, a voća i povrća za 5,2 posto.
Problem se dodatno pogoršava jer se radi o razdoblju sjetve u sjevernoj hemisferi. Manjak gnojiva sada znači slabije prinose kasnije, što može imati dugoročan utjecaj na cijene hrane.
Pogođena je i tehnološka industrija. Oko trećine globalnog helija dolazi iz Katara i koristi se za proizvodnju čipova i medicinske uređaje poput magnetske rezonance. Oštećenja infrastrukture i prekid proizvodnje mogli bi podići cijene elektronike, uključujući pametne telefone.
U problemu su i lijekovi. Petrokemijski derivati iz zemalja Zaljeva ključni su za proizvodnju antibiotika i drugih farmaceutskih proizvoda. Poremećaji u opskrbi mogli bi dovesti do rasta cijena lijekova.
Dodatni udar dolazi kroz sumpor, važan za proizvodnju baterija i obradu metala, što može poskupjeti proizvode od kućanskih aparata do električnih vozila.
Iako Hrvatska nije izravno povezana s Hormuškim tjesnacem, posljedice će se osjetiti kroz rast cijena energenata, hrane i proizvoda.
To znači dodatni pritisak na građane i gospodarstvo, ali i potvrdu koliko globalni sukobi brzo postaju lokalni ekonomski problem.
