Dok se pred Županijskim sudom u Osijeku Danelu Ellu sudi za ratne zločine nad hrvatskim zarobljenicima u srpskim logorima Stajićevo i Sremska Mitrovica, zajednički poljoprivredno-uslužni obrt „ELLO“, čiji je nositelj, tijekom dvije financijske godine primio je ukupno 192.969,29 eura poljoprivrednih potpora. Podatci Agencije za plaćanja u poljoprivredi otvaraju pitanje uvjeta pod kojima se javni novac isplaćuje poslovnim subjektima povezanim s osobama protiv kojih se vode postupci za najteže ratne zločine.
Prema objavljenim podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, obrt iz Berka, čiji su vlasnici Danel i Tibor Ello, primio je:
- 2024. godine: 92.958,62 eura
- 2025. godine: 100.010,67 eura
Ukupno je riječ o gotovo 193 tisuće eura, i to samo prema podatcima za navedene dvije financijske godine. Obrt posluje od 27. veljače 2003., što otvara pitanje ukupnih potpora isplaćenih tijekom prethodnih godina.
Svjedočanstva iz srpskih logora i dalje čekaju sudski epilog
Ello je optužen da je tijekom 1991. i 1992. godine sudjelovao u zlostavljanju hrvatskih zarobljenika, među kojima su bili vukovarski branitelji i civili.
Tijekom suđenja svjedočili su bivši logoraši Ilija Ačkar, Boris Žuvela i Ivan Poplašen. Ačkar je govorio o teškim ozljedama zadobivenima tijekom zatočeništva, uključujući izbijene zube i slomljenu čeljust, dok je Žuvela u sudnici prepoznao optuženika.
Ello odbacuje optužbe, a njegova obrana tvrdi da je riječ o zamjeni identiteta. Kazneni postupak još traje i njegova krivnja nije pravomoćno utvrđena.
Kako se dodjeljuju potpore i tko provjerava korisnike?
Činjenica da se protiv nositelja obrta vodi kazneni postupak sama po sebi ne dokazuje nezakonitost isplaćenih potpora. No hrvatske institucije moraju moći jasno objasniti kriterije dodjele sredstava i eventualne zakonske zapreke.
Od Ministarstva poljoprivrede i nadležne Agencije potrebno je zatražiti potpuni pregled isplata obrtu „ELLO“ od 2003. godine, uključujući iznose, izvore financiranja i pravnu osnovu svake potpore.
Za hrvatske logoraše ovo pitanje ima posebno značenje. Gotovo 35 godina nakon zatočeništva mnogi još traže pravdu i obeštećenje za pretrpljena stradanja.
O kaznenoj odgovornosti odlučit će sud. O zakonitosti i transparentnosti raspolaganja javnim novcem odgovore duguju nadležne državne institucije.
Kako poručuje bivši logoraš Zlatko Panković:
„Ne tražim presudu prije suda. Tražim istinu i odgovornost vlastite države!“
