Čak 76 posto poslodavaca u Hrvatskoj traži radnike, dok se 65 posto suočava s nedostatkom odgovarajućih kadrova, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore.
Ključni problem više nije samo manjak ljudi nego manjak vještina koje tržište traži.
Najveća potražnja je u proizvodnji, trgovini, administraciji i logistici. Poslodavci posebno teško pronalaze radnike srednje stručne spreme, ali i visokoobrazovane i niskokvalificirane radnike.
Podaci otkrivaju i dodatni problem. Iako 72 posto tvrtki provodi interne edukacije, čak 13 posto uopće ne ulaže u razvoj zaposlenika.
Strana radna snaga postaje sve važnija. Već 29 posto poslodavaca zapošljava radnike iz trećih zemalja, a dodatnih 8 posto to planira. Većinom je riječ o radnicima srednje stručne spreme, njih 72 posto.
Istodobno, 41 posto građana promijenilo je posao u posljednjih pet godina, najčešće zbog niskih plaća, loših odnosa i preopterećenosti. Čak 43 posto kao glavnu prepreku zapošljavanju navodi upravo neadekvatnu plaću.
Na tržištu se traže konkretne vještine. Najvažnije su rješavanje problema, komunikacija, prilagodljivost, digitalne kompetencije i strani jezici.
Umjetna inteligencija dodatno mijenja pravila. Trenutno je koristi 14 posto poslodavaca, ali čak 71 posto planira njezinu primjenu, što pokazuje smjer razvoja tržišta.
Problem je i što AI preuzima početničke poslove, čime se sužava prostor za ulazak mladih na tržište rada.
Što to znači za Hrvatsku
Ovo istraživanje jasno pokazuje duboki raskorak između obrazovanja i tržišta rada.
Ako se sustav ne prilagodi, Hrvatska će sve više ovisiti o stranoj radnoj snazi.
Ključ više nije broj zaposlenih nego kvaliteta znanja i brzina prilagodbe.
Bez reforme obrazovanja i jačeg povezivanja s gospodarstvom, problem nedostatka radne snage neće se smanjivati nego produbljivati.
