Ljeto na Jadranu već je godinama ispit izdržljivosti za prometnu infrastrukturu, a električni automobili taj pritisak dodatno ogoljuju. Problem nije u tome što punionica nema, nego u tome što se u nekoliko udarnih tjedana golem broj vozila, turista i tranzitnih putnika slije na iste autoceste, gradove i obalne točke. Dovoljno je pogledati razmjere sezone. U srpnju 2025. u komercijalnom smještaju ostvareno je 25 milijuna noćenja, a u kolovozu još 26,7 milijuna. Samo je Istarska županija u srpnju imala 7,4 milijuna noćenja. U takvim brojkama svaka punionica na atraktivnoj lokaciji odjednom prestaje biti usputna pogodnost i postaje dio kritične turističke infrastrukture.
Na papiru, Hrvatska više nije prazna točka za vozače električnih vozila. Europski opservatorij za alternativna goriva vodi ažurirane podatke za Hrvatsku i navodi da se infrastruktura za punjenje prati na mjesečnoj razini, posljednje za veljaču 2026. HEP-ov ELEN i dalje je jedan od ključnih javnih sustava, s mrežom javno dostupnih punionica i velikim osloncem na lokacije uz autoceste i turističke pravce. No ljetni problem rijetko je samo pitanje postoji li punjač, nego radi li, kojom snagom puni i koliko će se dugo čekati na red.
Najveći izazov na Jadranu zato je koncentracija potražnje. Vozač s električnim automobilom ne traži samo utičnicu, nego brzu i pouzdanu punionicu na pravom mjestu. Kada se više vozila istodobno oslanja na isti odmorišni prostor ili istu gradsku lokaciju, nastaju čekanja koja vozači vozila na klasična goriva gotovo i ne poznaju. Dodatni je problem što dio punionica u turističkim sredinama nije potpuno slobodno dostupan 24 sata dnevno, jer se neke nalaze na privatnim parkiralištima, u hotelima ili objektima s ograničenim pristupom. Europski opservatorij upravo zato razlikuje punionice s neograničenim pristupom od onih s pristupnim ograničenjima.
Tu dolazi i pitanje cijene, koje ljeti postaje osjetljivije nego ostatak godine. Prema HEP-ovu cjeniku koji vrijedi od 1. travnja 2025., punjenje na autocestama na priključcima iznad 50 kW stoji 0,78 eura po kWh, a nakon 45 minuta počinje se naplaćivati i prekoračenje zauzeća priključka od 0,14 eura po minuti. To je razumljiv mehanizam za ubrzanje protoka vozila, ali u stvarnosti znači i dodatni stres vozačima koji na odmorištu čekaju, ručaju ili pokušavaju uskladiti punjenje s gužvom na putu prema moru.
Zato je glavna priča ljeta na Jadranu manje ideološka, a više infrastrukturna. Europska pravila kroz AFIR od travnja 2024. traže minimalnu, interoperabilnu i korisniku razumljivu mrežu punjenja, uključujući jasnije informacije i adekvatne načine plaćanja. To je smjer u kojem Hrvatska mora ići brzo, jer si turistička zemlja ne može dopustiti da vozač na putu do mora najviše razmišlja o tome hoće li naći slobodnu punionicu. U godinama koje dolaze upravo bi ljetna gužva na Jadranu mogla biti pravi test zrelosti hrvatske elektromobilnosti.
