Mnogi mladi u Hrvatskoj ne razumiju osnovne financijske pojmove, što im otežava donošenje odluka o novcu i planiranje budućnosti. Upravo je to bila glavna poruka s konferencije o financijskoj pismenosti održane u Zagrebu.
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić sudjelovala je na skupu „Mudro danas, sigurno sutra!“ i upozorila na problem koji potvrđuju i istraživanja. Velik dio mladih nema dovoljno znanja o financijama, što ih dugoročno stavlja u nepovoljan položaj.
Naglasila je kako financijsko obrazovanje mora biti stalni dio sustava, a ne povremena tema. Financijska i ekonomska pismenost već su uključene u obrazovanje kroz međupredmetnu temu Poduzetništvo.
Učenici u osnovnim i srednjim školama uče o financijskim proizvodima, rizicima i odgovornom upravljanju novcem. Ministarstvo je dodatno razvilo smjernice kako bi nastava bila konkretnija i primjenjiva u svakodnevnom životu.
Konferenciju je organiziralo Ministarstvo financija u sklopu Svjetskog tjedna novca, a bila je namijenjena srednjoškolcima i studentima.
Problem je ipak širi. Mladi sve ranije koriste financijske usluge, a bez znanja lako donose loše odluke koje mogu imati dugoročne posljedice.
Što to znači za Hrvatsku?
Ako mladi ne razumiju kako upravljati novcem, posljedice neće biti samo osobne nego i gospodarske. Neodgovorno zaduživanje i loše financijske odluke dugoročno slabe ekonomsku stabilnost države.
Uvođenje financijske pismenosti u škole važan je korak, ali ključno je kako se provodi u praksi. Ako ostane na teoriji, učinak će biti ograničen. Hrvatska treba generacije koje razumiju novac, a ne samo one koje o njemu uče iz udžbenika.
