Lastovski poklad, jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih tradicijskih običaja, dobio je službene UNESCO-ove povelje kao potvrdu upisa u Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Povelje je u Lastovu uručila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši da je riječ o priznanju koje nadilazi folklor i potvrđuje snagu lokalne zajednice.
Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov registar krajem 2025. godine, čime je Hrvatska dodatno učvrstila svoju poziciju među zemljama koje aktivno čuvaju nematerijalnu baštinu. Ukupno Hrvatska danas ima 33 zaštićena kulturna dobra na UNESCO-ovim popisima, uz dodatne upise u program „Sjećanje svijeta“.
Ono što Lastovski poklad izdvaja nije samo njegova starost, nego kontinuitet. Riječ je o običaju koji traje stoljećima i koji nije muzejski eksponat, nego živa praksa u kojoj sudjeluje cijela zajednica.
Običaj se prema predaji veže uz događaje s kraja 15. stoljeća, a kroz vrijeme je postao simbol otpora, identiteta i zajedništva. Vrhunac poklada je spaljivanje slamnate lutke, uz ceremoniju koja se ponavlja iz generacije u generaciju.
U povorci sudjeluju pokladari, tradicionalne maske i mještani svih generacija. Poseban dio čine plesovi uz lijericu i obilazak kućanstava, što dodatno potvrđuje da je riječ o običaju koji živi kroz svakodnevicu ljudi, a ne samo kroz manifestaciju.
Za razliku od mnogih tradicija koje se s vremenom gube, Lastovo je svoj običaj sustavno štitilo. Još 1999. donesen je statut kojim je precizno definiran tijek pokladnih događanja, čime je očuvana autentičnost i spriječeno njegovo iskrivljavanje.
Ovo priznanje pokazuje da očuvanje identiteta ne dolazi iz deklaracija, nego iz prakse.
U vremenu globalizacije, gdje se lokalne posebnosti lako brišu, primjer Lastova potvrđuje da mala zajednica može očuvati vrijednost koja postaje dio svjetske baštine.
I upravo zato ovaj upis nije samo kulturno priznanje, nego i poruka da se identitet čuva ondje gdje se živi.
