Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je nove carine od 10 do 12,5 posto na uvoz iz 60 zemalja i trgovinskih partnera, tvrdeći da nisu učinili dovoljno u borbi protiv prisilnog rada i proizvoda nastalih iskorištavanjem radnika.
Riječ je o jednoj od najvećih trgovinskih mjera koje je Washington najavio posljednjih mjeseci, a na popisu su Europska unija, Velika Britanija, Kanada, Japan, Indija, Kina i brojne druge države koje zajedno čine gotovo cjelokupan američki uvoz.
Američko Ministarstvo trgovine poručilo je kako zemlje koje ne sprječavaju uvoz robe proizvedene prisilnim radom stvaraju nelojalnu konkurenciju američkim radnicima.
Predložene carine iznosit će 10 posto za Europsku uniju, Veliku Britaniju, Kanadu, Meksiko, Maleziju, Tajvan i još niz država, dok će Kina, Indija i još 43 zemlje biti suočene s carinama od 12,5 posto.
Iako mjere još nisu stupile na snagu, njihova najava izazvala je oštre reakcije diljem svijeta.
Europska komisija poručila je kako smatra da su nove američke carine neopravdane, dok je Kina odbacila optužbe o prisilnom radu i optužila Washington za političku manipulaciju.
Kanadski premijer Mark Carney izjavio je kako odluka nije iznenađenje te smatra da neće značajnije pogoditi većinu kanadskog izvoza u SAD.
Britanska vlada naglasila je da provodi mjere protiv prisilnog rada te da nastavlja razgovore s američkom administracijom.
Trumpova administracija tvrdi da je istraga pokazala kako 54 države nemaju učinkovite zabrane uvoza robe proizvedene prisilnim radom, dok dodatnih šest zemalja takve zabrane ne provodi dovoljno učinkovito.
Nove carine dolaze nekoliko mjeseci nakon što je Vrhovni sud SAD-a srušio dio prethodnih Trumpovih carinskih mjera, ocijenivši ih nezakonitima. Trump je tada presudu nazvao katastrofalnom i odmah krenuo u pripremu novih trgovinskih ograničenja.
Ova odluka pokazuje da Washington sve više koristi trgovinsku politiku kao instrument geopolitičkog pritiska. Iako se formalno poziva na zaštitu ljudskih prava i borbu protiv prisilnog rada, jasno je da se iza novih carina krije i šira borba za gospodarsku dominaciju između SAD-a, Kine i drugih velikih trgovinskih partnera. Ako mjere budu provedene, posljedice bi se mogle osjetiti na globalnim tržištima, lancima opskrbe i cijenama brojnih proizvoda diljem svijeta.
