Inflacija u Hrvatskoj tijekom svibnja usporila je na 5,2 posto, dok je broj nezaposlenih pao na povijesno najnižu razinu od 61.500 osoba. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako su među čimbenicima koji pridonose smanjenju inflatornih pritisaka i Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u travnju iznosila 5,8 posto, a u svibnju je zabilježen pad. Premijer je naglasio kako je Hrvatska, uz Luksemburg, među rijetkim državama europodručja koje su zabilježile usporavanje rasta cijena.
Središnji registar stanovnika mijenja dosadašnji sustav
Od 1. lipnja građanima je dostupan Središnji registar stanovnika, koji bi od početka 2027. godine trebao postati temelj za ostvarivanje socijalnih i drugih prava.
Kontinuirano ažuriranje podataka omogućit će postupno napuštanje klasičnih popisa stanovništva koji su se dosad provodili svakih deset godina.
Rekordno tržište rada
Premijer je istaknuo kako Hrvatska trenutno ima najnižu nezaposlenost otkad se vodi službena statistika. Stopa nezaposlenosti iznosi 3,7 posto, dok prosječna neto plaća doseže 1.555 eura.
U Zagrebu je nezaposleno oko 6.500 osoba, a prosječna plaća premašuje 1.700 eura.
Novi KBC Osijek za 800 tisuća stanovnika
Među najvećim projektima koje je Vlada izdvojila nalazi se izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek.
Riječ je o investiciji koja bi trebala unaprijediti zdravstvenu skrb za oko 800 tisuća stanovnika Slavonije, Baranje i Srijema. Premijer je podsjetio kako je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u pet slavonskih županija dosad uloženo oko pet milijardi eura.
Prilikom obilježavanja Dana Osječko-baranjske županije otvoren je i Centar za starije osobe u Našicama vrijedan 13 milijuna eura.
Više od pet milijardi eura ulaganja na hrvatskim otocima
Na sjednici Otočnog vijeća u Postirama uručena su 104 ugovora ukupne vrijednosti 25 milijuna eura za projekte na hrvatskim otocima.
Prema podacima Vlade, tijekom njezina mandata u razvoj otoka uloženo je više od pet milijardi eura kroz projekte prometne povezanosti, energetike, vodoopskrbe, ribarstva i regionalnog razvoja.
Za obnovu nakon potresa osigurane milijarde eura
Govoreći o Zagrebu, Plenković je istaknuo da su prihodi Grada zahvaljujući poreznoj reformi povećani sa 600 milijuna na 1,35 milijardi eura godišnje.
Uz to, za obnovu Zagreba nakon potresa osigurano je 2,9 milijardi eura, a nastavljaju se ulaganja u škole, bolnice, prometnu infrastrukturu, kulturnu baštinu i javne objekte.
Prema planovima Vlade, cjelokupni proces obnove područja pogođenih zagrebačkim i petrinjskim potresom trebao bi biti dovršen do 2030. godine.
Uz obnovu i infrastrukturne projekte, Vlada kao ključne pokazatelje aktualnog gospodarskog stanja ističe usporavanje inflacije, rekordno nisku nezaposlenost te nastavak velikih ulaganja u zdravstvo, promet i regionalni razvoj diljem Hrvatske.
