Hrvatska trenutačno ulaže više od 1,5 milijardi eura u željezničku infrastrukturu, dok ukupni projekti, uključujući nizinsku prugu Zagreb Rijeka, dosežu i do 3 milijarde eura. To je poručio ministar Oleg Butković gostujući u emisiji „A sada Vlada“ na Hrvatskom radiju.
Govoreći o željeznici, naglasio je kako slijedi razdoblje intenzivnih ulaganja koje će trajati godinama. Veći dio prigradskih linija oko Zagreba već je obnovljen, a do kraja godine očekuje se dovršetak dionice Dugo Selo Križevci, čime će važan pravac prema mađarskoj granici biti zaokružen.
Ključni projekt ostaje nizinska pruga Zagreb Rijeka vrijedna oko 3 milijarde eura. Dio trase prema Karlovcu kasnio je zbog žalbi i poništenih natječaja, ali ministar najavljuje pokretanje radova, dok je ostatak projekta još u fazi projektiranja.
Paralelno se modernizira vozni park. Hrvatska trenutačno ima 70 novih vlakova, a planira se nabava dodatnih 30. Zagrebu je već isporučeno 20 novih tramvaja, uz ugovor za još 20.
U pomorskom sektoru ulaže se više od 300 milijuna eura u luke, a planirana je i velika obnova flote Jadrolinije. U tijeku je natječaj za novi brod za Elafitsko otočje, dok država priprema nabavu deset novih brodova uz financiranje zajmom Svjetske banke.
Na cestama se očekuju konkretni pomaci. Ove godine završava Istarski ipsilon u punom profilu, kreću radovi na dionici Križišće Žuta Lokva te se nastavlja gradnja autoceste prema Dubrovniku. U planu su i veliki projekti oko Splita, uključujući novi ulaz u grad i obilaznicu prema Omišu.
Istodobno se grade brze ceste diljem zemlje, među kojima se izdvaja povezivanje Požege s autocestom A3, kao i projekti prema Virovitici, Koprivnici, Bjelovaru, Varaždinu i Krapini.
Što to znači za Hrvatsku?
Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih ciklusa u novijoj povijesti, ali ključ će biti brzina realizacije. Hrvatska već godinama najavljuje desetljeće željeznice, no projekti često zapinju na natječajima i administraciji.
Ako se planovi ostvare, prometna povezanost zemlje mogla bi se značajno promijeniti, posebno prema lukama i turističkim regijama. Ako ne, postoji rizik da milijarde ostanu na papiru, a građani i dalje čekaju modernu infrastrukturu.
