Projekt južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ulazi u ključnu fazu, a prema najavama sporazum bi mogao biti potpisan već idućeg tjedna na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. Riječ je o projektu koji izravno utječe na energetsku sigurnost obje države, ali i širu stabilnost regije.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić poručio je u Širokom Brijegu da Hrvatska snažno podupire ovaj projekt upravo zbog njegove strateške važnosti. Ključna promjena koju donosi interkonekcija je diversifikacija opskrbe plinom, posebno za Bosnu i Hercegovinu koja se trenutačno oslanja isključivo na ruski plin putem plinovoda Turski tok.
Upravo tu leži suština projekta. Povezivanjem na hrvatski sustav, BiH bi dobila pristup plinu s LNG terminala na Krku, čime bi se smanjila ovisnost o jednom dobavnom pravcu i jednom izvoru. U uvjetima globalne energetske nestabilnosti, to postaje pitanje sigurnosti, a ne samo ekonomije.
Za Hrvatsku ovaj projekt ima dodatnu dimenziju. LNG terminal na Krku time dobiva širu regionalnu ulogu, a Hrvatska se pozicionira kao energetsko čvorište za jugoistočnu Europu. To znači jači geopolitički utjecaj, ali i konkretne ekonomske koristi kroz tranzit i distribuciju energenata.
Istodobno, projekt ima i političku težinu. Jačanje energetske povezanosti s Bosnom i Hercegovinom dio je šire strategije stabilizacije regije, ali i podrške hrvatskom narodu u toj državi kroz infrastrukturne i razvojne projekte.
Brojke i kontekst jasno pokazuju zašto se ovaj projekt ubrzava. Europa traži alternativne izvore energije, a zemlje koje imaju infrastrukturu postaju ključni igrači. Hrvatska s LNG terminalom na Krku i novim interkonekcijama ulazi upravo u tu skupinu.
Ako se projekt realizira u planiranom roku, riječ je o jednoj od najvažnijih energetskih odluka u regiji u posljednjih desetak godina.
