Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da Hrvatska vojska neće sudjelovati u suradnji s izraelskom vojskom, čime je otvoreno doveo u pitanje planove Ministarstva obrane o nabavi proturaketnog sustava Davidova praćka.
„Hrvatska vojska mojom zapovijedi neće sudjelovati u tome“, izjavio je Milanović, upozorivši da bi takav posao nužno uključivao suradnju s izraelskim vojnim strukturama.
Poruka je izravno upućena ministru obrane, uz jasno upozorenje da se u takve aranžmane ne ulazi. Predsjednik je dodao kako bi eventualno uključivanje civilnog sektora u takav projekt bilo presedan u hrvatskoj vojnoj praksi.
U centru njegova protivljenja nije samo tehnički aspekt nabave, nego i širi sigurnosni kontekst.
Milanović tvrdi da Izrael istodobno naoružava Srbiju, koju hrvatski državni vrh vidi kao sigurnosni izazov. Kao primjer naveo je kupnju višecijevnog raketnog sustava dometa do 300 kilometara te, kako kaže, izraelsku pomoć u integraciji tog naoružanja u operativni sustav.
Zbog toga dovodi u pitanje političku logiku suradnje.
„Teško mi je vjerovati onome tko naoružava moga izazivača“, poručio je predsjednik, istaknuvši da za takvu suradnju mora postojati povjerenje koje, kako tvrdi, u ovom slučaju ne postoji.
Ujedno je prozvao i premijera Andreja Plenkovića, pitajući zašto se u komunikaciji s NATO-om ne problematizira uloga Izraela.
Ova izjava otvara ozbiljan institucionalni i politički sukob na vrhu države.
S jedne strane stoji Vlada koja vodi obrambenu politiku i pregovore o nabavi, a s druge predsjednik kao vrhovni zapovjednik koji ima ključnu riječ u angažmanu Oružanih snaga. U praksi to znači da bez njegove suglasnosti ovakav projekt teško može biti proveden.
U širem kontekstu, riječ je o pitanju strateškog pozicioniranja Hrvatske. Balansiranje između savezništava, sigurnosnih interesa i regionalnih odnosa ponovno dolazi u prvi plan, a svaka odluka nosi i političke i sigurnosne posljedice.
