Kad temperature padnu, grijanje radi punom snagom, a zrak u zatvorenim prostorima postane suh, koža vrlo brzo pokaže da je pod stresom. Zatezanje, crvenilo, perutanje i sitne ranice na rukama, licu i usnama postaju svakodnevica mnogih tijekom zimskih mjeseci. Stručnjaci ističu da se većina tih tegoba može spriječiti ili barem značajno ublažiti uz nekoliko ciljanih promjena u rutini njege i svakodnevnim navikama.
Zimi kožu istodobno opterećuju hladan, vjetrovit zrak na otvorenom i suh, topao zrak u grijanim prostorijama. Niske temperature usporavaju cirkulaciju i smanjuju lučenje sebuma, prirodne masnoće koja čuva zaštitnu barijeru kože. Istodobno, grijanje dodatno isušuje zrak pa voda brže isparava s površine kože. Posljedica je narušena barijera, zbog čega koža gubi vlagu, postaje osjetljiva, sklona pucanju, svrbežu i iritacijama.
Dermatolozi savjetuju da se zimi agresivni čistači zamijene blagim gelovima, mlijecima ili pjenama bez alkohola, parfema i jakih tenzida. Lice i ruke preporučuje se prati mlakom, a ne vrućom vodom, kako se ne bi dodatno uklanjali lipidi s površine kože. U dnevnu rutinu potrebno je uvesti bogatije kreme za lice, s ovlaživačima poput uree, glicerina i hijaluronske kiseline te lipidima i ceramidima koji jačaju kožnu barijeru.
Ni zimsko sunce nije bezazleno. UV zrake prolaze kroz oblake i staklo, a snijeg ih reflektira, pa stručnjaci i u hladnijem dijelu godine preporučuju svakodnevnu primjenu proizvoda sa zaštitnim faktorom, osobito pri boravku na planinama ili na snijegu. Tanka koža oko očiju i nosa, kao i područja sklona jačem isušivanju, mogu imati koristi od ciljane, reparativne njege uz balzame i masti koje stvaraju zaštitni film, ali ne začepljuju pore.
Ruke su posebna priča. Zbog češćeg pranja, dezinficijensa i izlaganja hladnoći često postaju grube, crvene i ispucale. Preporuka je koristiti blage sapune ili sindete, nakon svakog pranja nanijeti hranjivu kremu za ruke te po potrebi noću staviti deblji sloj kreme ili masti, uz pamučne rukavice. Ostatak tijela bolje podnosi zimu uz kraće tuširanje mlakom vodom i blage gelove ili uljne emulzije, nakon čega slijedi obvezno nanošenje losiona ili balzama za tijelo.
Usne su, zbog izrazito tanke kože i nedostatka lojnih žlijezda, među najugroženijim područjima. Ispucale, bolne usne otežavaju govor, smijeh i jedenje, a nerijetko i krvare. Stručnjaci upozoravaju na naviku stalnog oblizivanja usana, koja donosi kratkotrajno olakšanje, ali dugoročno pogoršava suhoću. Umjesto toga preporučuje se redovito nanošenje balzama s prirodnim uljima, maslacima i voskovima, uz dodatak zaštitnog faktora pri boravku na snijegu.
Uloga hidratacije iznutra pritom je jednako važna kao i vanjska njega. Tijekom zime mnogi piju manje tekućine, iako je organizmu i dalje potrebno oko 1,5 do 2 litre vode ili nezaslađenog čaja dnevno. Uravnotežena prehrana bogata vitaminima B skupine, cinkom, željezom i antioksidansima dodatno podupire zdravlje kože i sluznica. Važan saveznik je i ovlaživanje zraka u prostorijama, bilo uređajima, bilo jednostavnim posudama s vodom na radijatoru.
Ako se, unatoč prilagođenoj njezi, koža i usne i dalje ekstremno suše, pucaju, peku ili se pojavljuju ranice i mjehurići, stručnjaci savjetuju pravodobno javljanje dermatologu. U pozadini se mogu skrivati ekcem, alergijski kontaktni dermatitis ili druge kožne bolesti koje zahtijevaju ciljanu medicinsku terapiju.
