Mario Draghi, bivši talijanski premijer i dugogodišnji predsjednik Europske središnje banke (ECB), u posljednjim je istupima lansirao oštru ocjenu trenutnih geopolitičkih i ekonomskih uvjeta: „trenutni svijetski ekonomski poredak je mrtav“ i EU se mora temeljito preoblikovati ako želi ostati relevantna globalna sila.
Govoreći pred publikom na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, Draghi je upozorio da se globalni sustav međunarodnih pravila izgrađen nakon Drugog svjetskog rata raspada, dok Sjedinjene Američke Države i Kina naglašavaju vlastite interese nauštrb drugih. Prema njegovom sudu, pravi rizik nije samo slom starog poretka, nego ono što bi ga moglo zamijeniti fragmentirani svijet u kojem Europa riskira postati potčinjena ili irelevantna.
Draghi ističe da je EU danas, unatoč svojoj ekonomskoj veličini, previše fragmentirana, slabije sposobna donositi zajedničke odluke i previše ovisna o drugima, što je osobito vidljivo u pitanjima industrijske politike, obrane i vanjske politike. U takvom okruženju SAD može nametati tarife i strateške prioritete, dok Kina kontrolira ključne točke globalnih dobavnih lanaca i može iskoristiti tu prednost, na štetu europskih interesa.
Od konfederacije prema federaciji
Draghi ne samo da opisuje problem već poziva EU na temeljitu promjenu organizacijskog modela. Umjesto sadašnje konfederalne strukture, u kojoj svaki od 27 članica ima pravo veta i zadržava velika nacionalna ovlaštenja, predlaže prelazak na model prave federacije. Takav bi model omogućio brzo i zajedničko djelovanje u ključnim područjima: industrijskoj politici, strateškim investicijama, obrani i vanjskoj politici, a time i sposobnost da EU pregovara i suprotstavi se velikim silama kao jedinstvena snaga.
Draghi nije prvi koji upozorava na povlačenje SAD-a iz globalne uloge lidera u koju se tradicionalno ugrađivao nakon 1945. godine, niti na sve snažniju ulogu Kine kao ekonomske i tehnološke sile. No njegova teza da „trenutni svjetski poredak ne funkcionira više“ i da Europa mora postati jedinstvenija i samostalnija signalizira duboku zabrinutost zbog geopolitičke dinamike u kojoj veliki državni akteri nastoje ostvariti strateške prednosti bez obzira na postojeća pravila.
Za razliku od retoričkih poziva na solidarnost, Draghiov prijedlog uključuje i konkretan politički korak: izgradnju federativne Europe koja bi uklonila pravo veta na strateškim pitanjima i omogućila dosljednu, jedinstvenu politiku u ključnim dometima, od zaštite domaće industrije do obrane i vanjske politike.
Što to znači za EU
Draghiova vizija postavlja pred Europu oštru alternativu: ili ostati veliko, ali slabo tijelo sastavljeno od 27 nacionalnih prioritetâ, izloženih pritiscima drugih globalnih sila, ili se
transformirati u jedinstvenu federaciju s ozbiljnim kapacitetom odlučivanja i akcije. U suprotnom, upozorava on, Europa riskira: biti subordinirana interesima SAD-a i Kine, ostati podijeljena i spora u donošenju odluka i izgubiti industrijsku bazu i stratešku autonomiju.
Njegova poruka, i oštra ocjena trenutnog stanja nisu samo apstraktna geopolitika. One su upozorenje da bez promjene unutarnje strukture i strateške ambicije, Europska unija može ostati veliki tržišni prostor bez stvarne globalne težine.
