Digitalni euro nije nova valuta niti zamjena za gotovinu. Zemlje EU bi ga mogle uvesti 2029.
Europska unija napravila je još jedan važan korak prema uvođenju digitalnog eura. Europski parlament potvrdio je svoju pregovaračku poziciju, čime su otvoreni završni pregovori s Vijećem EU o zakonodavnom okviru koji će odrediti kako će funkcionirati nova digitalna verzija zajedničke europske valute.
Najosjetljivija pitanja i dalje ostaju način financiranja sustava, podjela naknada između banaka i pružatelja platnih usluga te zaštita privatnosti građana. Zastupnici pritom inzistiraju da digitalni euro bude besplatan za građane, dostupan i online i offline te da ne zamijeni gotovinu nego bude njezina digitalna nadopuna.
Što će se promijeniti?
Digitalni euro neće biti nova valuta niti kriptovaluta poput Bitcoina. Riječ je o elektroničkom obliku eura koji bi izdavala Europska središnja banka. Građani bi njime mogli plaćati u trgovinama, putem interneta ili između sebe, slično kao što danas koriste kartice ili mobilne aplikacije, ali uz izravno jamstvo središnje banke.
Prema trenutačnim prijedlozima, gotovina ostaje u optjecaju i nitko neće biti prisiljen odreći se novčanica i kovanica. Upravo suprotno – istodobno se donose pravila kojima se dodatno štiti dostupnost gotovine u državama europodručja.
Kada bi Hrvatska mogla dobiti digitalni euro?
Budući da je Hrvatska od 1. siječnja 2023. članica europodručja, digitalni euro u Hrvatskoj neće se uvoditi zasebno, nego istodobno kada i u ostalim državama koje koriste euro.
Ako Europski parlament i države članice postignu konačni dogovor tijekom 2026., Europska središnja banka procjenjuje da bi digitalni euro mogao biti spreman za uvođenje tijekom 2029. godine. Prije toga slijedi najmanje dvogodišnje razdoblje pripreme banaka, pružatelja platnih usluga, trgovaca i građana, kao i opsežno testiranje sustava, navodi European Central Bank
Zašto EU uopće uvodi digitalni euro?
Bruxelles i Europska središnja banka smatraju da Europa mora razviti vlastiti digitalni platni sustav kako bi bila manje ovisna o globalnim kartičnim mrežama i tehnološkim divovima. Cilj je povećati sigurnost plaćanja, ojačati europsku financijsku suverenost i ponuditi građanima dodatnu mogućnost plaćanja u digitalnom dobu.
Iako je politički proces ušao u završnu fazu, pred europskim institucijama još su zahtjevni pregovori. Tek nakon konačnog dogovora i usvajanja zakonodavstva moći će započeti završna priprema za jedan od najvećih projekata u razvoju europske valute od njezina uvođenja prije više od dva desetljeća.
