Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana već snažno potresa svjetsko tržište energije, a analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle trajati mjesecima čak i ako sukob uskoro završi.
Od početka rata globalne cijene nafte porasle su više od 25 posto, dok se američka nafta prošlog tjedna približila razini od 91 dolar po barelu, što predstavlja jedan od najvećih tjednih skokova cijene nafte u posljednjih četrdeset godina.
Financijska institucija Goldman Sachs upozorila je da bi cijena nafte mogla premašiti 100 dolara po barelu ako se nastave poremećaji u transportu i opskrbi energentima.
Glavni razlog rasta cijena je destabilizacija Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Iran je u sukobu počeo ciljati brodove i energetsku infrastrukturu u regiji, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u transportu nafte i plina.
Procjene pokazuju da je sukob već doveo do obustave oko 20 posto globalne opskrbe sirovom naftom i prirodnim plinom.
Najveći proizvođači u regiji – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Kuvajt – bili su prisiljeni privremeno zaustaviti dio isporuka prema svjetskim rafinerijama. Procjenjuje se da je trenutno blokirano čak 140 milijuna barela nafte, što odgovara približno 1,4 dana globalne potražnje.
Poremećaji u Hormuškom tjesnacu imaju šire posljedice jer više od 80 posto svjetske trgovine ide morskim putem. Svaki prekid plovidbe povećava troškove transporta i dodatno usporava opskrbne lance.
Problemi se već osjećaju i u proizvodnji. Zbog punih skladišta i poremećenog transporta pojedina naftna polja u Iraku i Kuvajtu počela su smanjivati proizvodnju, a analitičari očekuju da bi isti potez uskoro mogli povući i proizvođači u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Napadi su pogodili i plinski sektor. Katar je zbog napada dronovima bio prisiljen proglasiti izvanredne mjere za dio izvoza ukapljenog prirodnog plina. Ta država osigurava oko 20 posto svjetske proizvodnje LNG-a.
Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao izazvati novi globalni energetski šok. Više cijene energije gotovo uvijek znače i rast cijena goriva, transporta i hrane, što bi se vrlo brzo moglo osjetiti i na europskom tržištu.
