Makarska danas ima oko 25.000 legalnih turističkih kreveta, još približno 10.000 ilegalnih te čak 1.700 praznih stanova. U gradu s oko 13.000 stanovnika tijekom vrhunca sezone boravi i do 50.000 ljudi, što stvara snažan pritisak na infrastrukturu, promet, opskrbu vodom i tržište stanovanja.
Na te podatke upozorile su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac i zamjenica gradonačelnika Makarske Antonia Radić Brkan u podcastu „Špica s Macanom“, gdje su govorile o održivosti hrvatskog turizma i sve većim izazovima s kojima se suočavaju turističke destinacije.
Radić Brkan istaknula je kako održivi turizam ne znači samo rast prihoda i dolazaka, nego prije svega očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
„Gradovi više ne mogu razmišljati samo o broju turista. Moramo upravljati prostorom, infrastrukturom i kvalitetom života ljudi koji u tim sredinama žive tijekom cijele godine“, poručila je.
Makarska je među prvim hrvatskim gradovima izradila studiju nosivog turističkog kapaciteta. Rezultati su pokazali da se grad u pet od osam analiziranih kategorija nalazi na granici održivosti.
Poseban problem predstavlja tržište stanovanja. Sve veći broj nekretnina koristi se za kratkoročni turistički najam, dok mlade obitelji sve teže dolaze do dugoročnog smještaja.
Radić Brkan smatra da bi upravo porezna politika trebala postati jedan od ključnih alata za rješavanje tog problema.
S druge strane, Nikolina Brnjac upozorila je da će nova europska pravila donijeti znatno strožu kontrolu kratkoročnog najma. Svaka smještajna jedinica morat će imati identifikacijski broj, dok će digitalne platforme snositi odgovornost za oglašavanje neregistriranog smještaja.
Naglasila je i da će porezne uprave država članica Europske unije automatski razmjenjivati podatke o prihodima ostvarenima iznajmljivanjem nekretnina.
„Više neće biti moguće skrivati prihode od turističkog najma. Sustav će omogućiti potpunu transparentnost i učinkovitiju naplatu poreza“, poručila je Brnjac.
Rasprava koja se danas vodi u Makarskoj sve je aktualnija i u drugim hrvatskim turističkim središtima. Godinama su se uspjesi mjerili rekordnim dolascima i noćenjima, no sve je više upozorenja da takav model ima svoje granice.
Podaci iz Makarske pokazuju da pitanje održivosti više nije samo turistička tema. Ono postaje pitanje stanovanja, komunalne infrastrukture, demografije i kvalitete života lokalnog stanovništva. Upravo zato sve više gradova traži ravnotežu između turističkog razvoja i interesa građana koji u tim sredinama žive tijekom cijele godine.
