Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno je i Međunarodni dan šuma, datum kojim se diljem svijeta podsjeća na njihovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju života na Zemlji. Šume nisu samo izvor kisika i bioraznolikosti, nego i ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
U tom kontekstu Hrvatska ima razloga za ponos. Čak 49,3 posto kopnenog teritorija prekriveno je šumama, čime se svrstava među najšumovitije zemlje Europe. Posebno je važno naglasiti da su hrvatske šume u velikoj mjeri prirodne i očuvane, za razliku od mnogih europskih država gdje prevladavaju umjetno podignute šumske površine. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu države, a 661.721 hektar u privatnom vlasništvu. Hrvatska je bogata raznolikim šumama. U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara, od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Prepoznatljiva je po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu… takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru.
No, unatoč toj bogatoj šumskoj slici, izazovi su sve izraženiji. Klimatske promjene, suše i ekstremne vremenske prilike povećavaju rizik od degradacije šuma, ali i od šumskih požara koji iz godine u godinu uzrokuju veliku štetu.
Požari su jedan od najvećih problema, osobito u priobalnom području. Tijekom ljetnih mjeseci svake godine izgore tisuće hektara šuma i makije, a velik dio tih požara uzrokovan je ljudskim nemarom. Svaki takav događaj ne znači samo gubitak vegetacije, nego i dugoročne posljedice za tlo, životinjski svijet i lokalnu klimu.
Stručnjaci upozoravaju da će, bez dodatnih ulaganja u prevenciju i upravljanje šumama, rizici postajati sve veći. To uključuje bolji nadzor, edukaciju građana, ali i modernizaciju sustava zaštite od požara.
Ipak, brojke ohrabruju. Prošle, 2025. godine bilo je 57% manje požara od prosjeka u zadnjih 10 godina kao i 86% manje opožarenih površina od desetogodišnjeg prosjeka.
Istovremeno, šume imaju i snažnu gospodarsku ulogu, od drvne industrije do turizma, no njihova vrijednost daleko nadilazi ekonomiju. One su temelj ekosustava i kvalitete života.
Međunarodni dan šuma zato nije samo simboličan datum, nego i podsjetnik na odgovornost. U zemlji poput Hrvatske, gdje su šume jedno od najvećih prirodnih bogatstava, njihova zaštita nije izbor – nego nužnost.
Jer šume ne čuvamo samo zbog prirode, nego i zbog budućnosti.
