Na današnji dan prije šest godina Zagreb je pogodio razoran potres, a država je od tada u obnovu uložila 4,65 milijardi eura, od čega 2,8 milijardi otpada na glavni grad.
Obnova je donijela velike pomake, ali još nije završena.
Prema podacima Vlade, do sada je obnovljeno više od 40.000 zgrada. Ipak, posao nije gotov jer je preostalo još 62 javna objekta i oko 1500 privatnih zgrada. Procjena je da bi sve moglo biti dovršeno do 2030. godine.
Premijer Andrej Plenković s ministrima je obišao ključne projekte u Zagrebu, uključujući Kliniku za plućne bolesti, Fakultet šumarstva, budući Hrvatski povijesni muzej i KBC Zagreb. Vrijednost tih projekata iznosi oko 330 milijuna eura.
Poseban fokus je na zdravstvu gdje je već uloženo 1,6 milijardi eura. Najveći projekt je KBC Zagreb, čiji se završetak očekuje krajem 2027., a početak rada 2028. godine.
Potres koji je trajao svega deset sekundi ostavio je goleme posljedice. Oštećeni su domovi za više od 1,2 milijuna ljudi, a jedna je osoba izgubila život.
Za razliku od ranije prakse, obnova se provodi prema suvremenim protupotresnim standardima, što znači da se objekti ne vraćaju na staro stanje, nego se grade sigurniji i moderniji.
Što to znači za Hrvatsku?
Šest godina nakon potresa jasno je da je riječ o jednom od najvećih državnih projekata uopće.
Ogromna ulaganja podigla su standard bolnica, fakulteta i javnih institucija, ali činjenica da obnova još traje pokazuje koliko je sustav spor i opterećen.
Ključno pitanje više nije koliko je novca uloženo, nego kada će građani konačno osjetiti da je obnova završena.
