Dok priroda oživljava, a dani postaju dulji i topliji, mnogi očekuju nalet energije i bolje raspoloženje. No kod dijela ljudi događa se upravo suprotno – pojavljuju se umor, tjeskoba i pad motivacije. Taj fenomen često se naziva proljetna depresija.
Za razliku od poznatije zimske varijante, proljetni pad raspoloženja može biti zbunjujući. Umjesto da nas dulji dani „podignu”, tijelo i um ponekad teško prate nagle promjene ritma. Više svjetla znači i manje sna, hormoni se mijenjaju, a očekivanja okoline rastu jer svi su odjednom aktivniji, veseliji i puni planova, što može stvoriti dodatni pritisak.
Psiholozi objašnjavaju da je riječ o kombinaciji bioloških i emocionalnih faktora. Promjene u razini melatonina i serotonina utječu na san i raspoloženje, dok unutarnji osjećaj „trebao bih biti bolje” može pojačati frustraciju ako se to ne događa.
Važno je znati da takvo stanje nije rijetkost i nije znak slabosti.
Što može pomoći?
Prvi korak je smanjiti očekivanja. Nije nužno da proljeće odmah donese energiju i promjene. Tijelu treba vrijeme za prilagodbu, baš kao i umu.
Boravak na svježem zraku i lagana fizička aktivnost mogu pomoći stabilizirati raspoloženje, ali bez forsiranja. Kratka šetnja često je učinkovitija od ambicioznih planova koji dodatno iscrpljuju.
Ritam spavanja posebno je važan. Dulji dani lako poremete navike, pa je korisno zadržati koliko-toliko stabilno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja.
Također, važno je obratiti pažnju na unutarnji dijalog. Umjesto kritike, korisnije je prihvatiti trenutne osjećaje bez osuđivanja. Nije svaki dan za produktivnost i to je u redu.
Ako se simptomi produljuju ili pojačavaju, razgovor s bliskim osobama ili stručnjakom može biti važan korak.
Proljeće ne mora za sve značiti novi početak. Ponekad je to samo prijelazno razdoblje u kojem učimo slušati vlastiti tempo. I to je sasvim dovoljno.
