Hrvatske šume danas zauzimaju 53 posto kopnenog teritorija države, a u njihovo očuvanje, obnovu i razvoj u posljednjih nekoliko godina ulaže se više od 72 milijuna eura, pokazali su rezultati Druge nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske predstavljeni u Zagrebu.
Riječ je o najvećem i najdetaljnijem pregledu stanja hrvatskih šuma, koji donosi podatke važne za buduće upravljanje šumama, zaštitu okoliša, drvnu industriju i razvoj ruralnih područja.
Predstavljanju rezultata nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je istaknuo da su hrvatske šume među najvrjednijim prirodnim resursima države te važan dio nacionalnog gospodarstva.
Brojke pokazuju značajna ulaganja u sektor. U posljednje tri godine za gospodarenje državnim šumama izdvojen je 31 milijun eura, dok je za 2026. godinu planirano dodatnih 13,1 milijun eura. Kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027. godine osigurano je još 28 milijuna eura za obnovu degradiranih šuma, razvoj šumske infrastrukture i prilagodbu klimatskim promjenama.
Nacionalna inventura pokazuje stvarno stanje šumskih resursa i omogućuje usporedbu s prethodnim mjerenjima. Takvi podaci koriste se pri donošenju odluka o gospodarenju šumama, zaštiti prirode, razvoju drvne industrije i provedbi klimatskih politika.
Posebnu gospodarsku važnost šume imaju za Slavoniju, Liku i Gorski kotar, gdje drvna industrija i šumarstvo predstavljaju jedan od ključnih izvora zaposlenosti i razvoja lokalnih zajednica.
Rezultati inventure dolaze u trenutku kada europske države sve više ulažu u očuvanje šumskih ekosustava zbog klimatskih promjena, suša i sve češćih prirodnih nepogoda. Za Hrvatsku, koja među članicama Europske unije ima jedan od najvećih udjela prirodnih šuma, očuvanje tog resursa nije samo ekološko pitanje nego i pitanje dugoročne gospodarske sigurnosti, razvoja domaće drvne industrije i očuvanja života u ruralnim krajevima.
