Više od tri četvrtine osuđenih za napade na službene osobe u Hrvatskoj prolazi s uvjetnom kaznom, upozorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
Rasprava je otvorena nakon niza napada na policijske službenike, među kojima je i nedavni slučaj u kojem je marokanski državljanin napao hrvatsku policajku, a za to dobio uvjetnu kaznu. Upravo takve presude izazvale su nezadovoljstvo među policijskim službenicima i otvorile pitanje odvraća li postojeća kaznena politika buduće počinitelje.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja iznio je podatke prema kojima između 72 i 81 posto svih osuđenih za prisilu prema službenoj osobi dobiva uvjetnu osudu. Iako zakon za to kazneno djelo predviđa kaznu zatvora do pet godina, u praksi se najčešće izriču kazne od šest do dvanaest mjeseci, koje uglavnom ostaju uvjetne.
Božinović je naglasio kako se u takvim slučajevima ne radi samo o napadu na pojedinog policajca, nego i o napadu na institucije države i vladavinu prava.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2025. godine evidentirana su 273 kaznena djela napada na službenu osobu, od čega čak 252 na policijske službenike. U razdoblju od 2021. do 2026. godine zabilježeno je ukupno 1269 takvih kaznenih djela, a njih 1136 bilo je usmjereno protiv policajaca.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina upozorio je da su počinitelji u velikom broju slučajeva višestruki recidivisti. Kao primjer naveo je nedavni napad na policijskog službenika u Đakovu.
S druge strane, predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Dražen Tripalo poručio je da sudovi ne vode kaznenu politiku te da se svaka presuda donosi nakon procjene svih okolnosti konkretnog slučaja. Predstavnik Udruge hrvatskih sudaca Marin Mrčela upozorio je kako političari ne bi trebali komentirati nepravomoćne sudske odluke.
Rasprava u Saboru pokazala je da pitanje zaštite policijskih službenika postaje sve važnija tema hrvatskog pravosuđa. Dok policija traži strože sankcije koje bi imale odvraćajući učinak, dio pravosudne struke smatra da sudovi već sada primjenjuju zakon u skladu s propisanim kriterijima. Upravo će odnos između sigurnosti službenih osoba i neovisnosti sudova biti jedno od ključnih pitanja budućih rasprava o kaznenoj politici u Hrvatskoj.
