Hrvatska glazbena industrija iza sebe ima najbolju godinu u povijesti. Prihodi od autorskih prava prvi su put premašili 32 milijuna eura, održano je gotovo 47 tisuća glazbenih događanja, a domaći autori prijavili su rekordnih 13.988 novih djela.
Podaci iz godišnjeg izvješća HDS ZAMP-a pokazuju da je tijekom 2025. godine ostvareno ukupno 32.716.208 eura prihoda od autorskih prava, što je za gotovo četiri milijuna eura ili 13 posto više nego godinu ranije. Time je postavljen novi rekord sustava zaštite autorskih prava u Hrvatskoj.
Riječ je o novcu koji se raspodjeljuje za više od 15 tisuća domaćih autora i nositelja prava te više od 150 tisuća stranih autora koje HDS ZAMP zastupa putem međunarodnih ugovora.
Posebno snažan rast zabilježen je u sektoru koncerata i javnih događanja. Tijekom 2025. evidentirano je 46.915 glazbenih događanja, odnosno gotovo 129 svakoga dana. Među njima je bilo 11.477 koncerata zabavne glazbe, što predstavlja rast od 19,25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Drugim riječima, u Hrvatskoj se prošle godine u prosjeku održavao čak 31 koncert zabavne glazbe dnevno.
Istodobno je održan i 2.931 koncert ozbiljne glazbe, odnosno osam dnevno, što također predstavlja rast u odnosu na 2024. godinu.
Velik zamah nastavio je i digitalni sektor. Prihodi ostvareni putem streaming servisa, video platformi i drugih digitalnih kanala dosegnuli su 15 posto ukupnih prihoda, potvrđujući da se način slušanja glazbe ubrzano mijenja. Prihodi hrvatskih autora iz inozemstva činili su dodatnih 5,7 posto ukupnog iznosa.
Da domaća scena ne raste samo financijski nego i kreativno, potvrđuju i podaci o autorima. Tijekom prošle godine HDS ZAMP-u se pridružilo 648 novih članova, dok je prijavljeno gotovo 14 tisuća novih glazbenih djela, što su također najveće brojke dosad.
Predsjednik Hrvatskog društva skladatelja Miro Buljan istaknuo je kako rezultati potvrđuju važnost zaštite autorskih prava, dok je glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec naglasio da rast prihoda prati snažna koncertna aktivnost, razvoj turizma i sve veća potražnja za glazbenim sadržajima.
Brojke pokazuju da hrvatska glazba danas nije samo dio kulturnog identiteta nego i sve značajnija gospodarska djelatnost. Rast koncerata, digitalnih servisa i autorskog stvaralaštva potvrđuje da domaća glazbena industrija ulazi u razdoblje kakvo dosad nije zabilježeno.
