Opasni soj ptičje gripe H5N1 prvi je put potvrđen u Australiji, čime je virus službeno stigao na sve kontinente svijeta. Vijest je potvrdilo australsko Ministarstvo poljoprivrede nakon što je zaraza otkrivena kod divlje morske ptice na zapadnoj obali zemlje.
Zaraženi smeđi pomornik pronađen je u Nacionalnom parku Cape Le Grand, nedaleko od grada Esperancea u Zapadnoj Australiji. Time je Australija izgubila status jedinog kontinenta na kojem do sada nije bio zabilježen ovaj visoko patogeni soj ptičje gripe.
Australske vlasti istodobno istražuju još jedan sumnjivi slučaj kod morske ptice pronađene na istom području. Rezultati dodatnih analiza očekuju se tijekom sljedećih nekoliko dana.
Ministrica poljoprivrede Julie Collins izjavila je kako su se stručne službe godinama pripremale za dolazak virusa te naglasila da zasad nema dokaza o masovnom uginuću životinja na australskom kopnu.
H5N1 posljednjih godina izaziva veliku zabrinutost diljem svijeta zbog brzog širenja među divljim pticama i peradi. Iako su zaraze ljudi rijetke, zdravstvene i veterinarske službe pažljivo prate razvoj situacije zbog mogućnosti daljnjih mutacija virusa.
Koliko ozbiljne posljedice ovaj virus može ostaviti na životinjske populacije pokazuje primjer australskih teritorija u južnom Indijskom oceanu. Prema nedavno objavljenom istraživanju, na otoku Heard od prošle godine uginulo je oko 13 tisuća mladunaca tuljana, odnosno više od 75 posto njihove populacije. Zabilježena je i povećana smrtnost među kolonijama pingvina.
Stručnjaci smatraju da su virus na australsko područje donijele ptice selice koje svake godine prelaze tisuće kilometara između različitih kontinenata.
Ptičja gripa H5N1 prvi put se pojavila krajem 1990-ih godina u Aziji, a tijekom posljednjih desetljeća proširila se Europom, Afrikom, Sjevernom i Južnom Amerikom te Antarktikom. Dolaskom u Australiju virus je sada prisutan na svim kontinentima planeta.
Iako nema naznaka neposredne prijetnje za stanovništvo, stručnjaci upozoravaju da je riječ o jednom od najpraćenijih virusa današnjice. Njegovo širenje ne predstavlja samo problem za peradarsku proizvodnju i divlje životinje nego i ozbiljan izazov za globalne sustave nadzora zaraznih bolesti.
