SAD i Iran otvorili pregovore koji mogu promijeniti Bliski istok

Prvi izravni pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana nakon rata završili su uz poruke o napretku, no najteža pitanja tek dolaze na stol. Dok Washington i Teheran govore o mogućem konačnom sporazumu, budućnost iranskog nuklearnog programa, sigurnost Bliskog istoka i stabilnost svjetskog energetskog tržišta ostaju daleko od konačnog rješenja.

Razgovori održani u Švicarskoj završili su dogovorom o nastavku pregovora tijekom sljedećih 60 dana. Posrednici iz Katara i Pakistana objavili su da je usvojena mapa puta prema mogućem trajnom sporazumu kojim bi se formalno okončao sukob.

Jedan od prvih konkretnih rezultata odnosi se na Hormuški tjesnac, najvažniji svjetski pomorski energetski koridor kroz koji prolazi približno 20 posto ukupne svjetske trgovine naftom i plinom.

Nakon višednevne neizvjesnosti i prijetnji zatvaranjem prolaza, brodovi su ponovno počeli prometovati, što je smanjilo pritisak na globalna tržišta energenata. Upravo je mogućnost blokade Hormuškog tjesnaca bila jedan od razloga zbog kojih su posljednjih tjedana rasle cijene goriva i strahovi od nove globalne energetske krize.

Američki predsjednik Donald Trump pregovore predstavlja kao dokaz uspjeha svoje politike, dok iransko vodstvo tvrdi da je uspjelo sačuvati državni suverenitet i izbjeći kapitulaciju. Upravo zato obje strane sada pokušavaju vlastitoj javnosti prodati dojam pobjede.

No stvarnost je znatno složenija.

Ključno pitanje zbog kojeg je rat i započeo još nije riješeno. Sudbina iranskog nuklearnog programa, obogaćenog uranija i budućih nuklearnih kapaciteta ostaje predmet novih pregovora. Upravo bi taj dio mogao odlučiti hoće li sadašnje primirje prerasti u trajni sporazum ili će regija ponovno skliznuti prema sukobu.

Dodatni problem predstavlja Libanon gdje se, unatoč političkim dogovorima, nastavljaju sukobi između Hezbollaha i izraelskih snaga. Svaki novi incident mogao bi ugroziti krhki proces pregovora.

Za Europu je razvoj događaja od iznimne važnosti. Stabilizacija Bliskog istoka znači manji pritisak na cijene energenata, sigurnije opskrbne pravce i smanjenje rizika od novih migrantskih valova.

Za Hrvatsku, koja velik dio energenata uvozi preko međunarodnih tržišta, svaki dogovor koji smanjuje napetosti na Bliskom istoku izravno utječe na gospodarstvo, inflaciju i troškove života građana.

Zbog toga se sljedećih 60 dana neće odlučivati samo o odnosima Washingtona i Teherana. Odlučivat će se i o tome hoće li svijet izbjeći novu energetsku i sigurnosnu krizu ili će sadašnje primirje ostati tek kratki predah između dva sukoba.