Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko povodom Dana antifašističke borbe objavio je oštar osvrt u kojem propituje službenu interpretaciju događaja vezanih uz 22. lipnja 1941. godine te u prvi plan stavlja pitanje uloge komunističkog pokreta prije njemačkog napada na Sovjetski Savez.
U objavi na društvenim mrežama Karamarko podsjeća da se Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj obilježava u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda u Brezovici pokraj Siska, ali istodobno upozorava da se iz javnih rasprava često izostavlja širi povijesni kontekst Drugoga svjetskog rata.
Posebno se osvrnuo na pakt Ribbentrop–Molotov, sporazum između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza potpisan 23. kolovoza 1939. godine, kojim su dvije tadašnje sile dogovorile podjelu interesnih područja u istočnoj Europi.
„Logično je pitanje – što su komunisti radili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.?“, napisao je Karamarko.
Podsjetio je kako je Njemačka 1. rujna 1939. napala Poljsku, dok je Sovjetski Savez ušao u istočni dio Poljske 17. rujna iste godine. Prema njegovu tumačenju, upravo je njemački napad na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941. označio početak aktivnijeg uključivanja komunističkog pokreta u oružani otpor.
Karamarko je također ustvrdio da Prvi sisački partizanski odred nije bio prva gerilska postrojba koja se borila protiv nacističke Njemačke u Europi, a kao primjer naveo je postrojbu poljskog bojnika Henryka Dobrzanskog Hubala, koja je osnovana u ožujku 1940. godine i pružala otpor njemačkim snagama mjesecima prije događaja u Brezovici.
U objavi se osvrnuo i na činjenicu da se tijekom razdoblja socijalističke Jugoslavije kao dan ustanka obilježavao 27. srpnja, dok je 22. lipnja kao državni blagdan uveden nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske.
Rasprave o antifašizmu, komunizmu i nasljeđu Drugoga svjetskog rata ni više od osam desetljeća nakon tih događaja ne prestaju izazivati podjele u hrvatskom društvu. Dok jedni 22. lipnja smatraju simbolom početka organiziranog otpora nacizmu i fašizmu, drugi upozoravaju da se pritom često zanemaruju zločini koje je nakon rata počinio komunistički režim.
Upravo je na taj aspekt hrvatske povijesti u svojoj objavi upozorio i Tomislav Karamarko, poručivši kako bez otvorenog razgovora o svim činjenicama nije moguće postići cjelovito razumijevanje događaja koji i danas snažno utječu na hrvatski politički i društveni prostor.
