Umjetna inteligencija mogla bi povećati hrvatski BDP za 3 do 4 milijarde eura u idućih deset godina, no ključni problem je spora i neorganizirana primjena u gospodarstvu.
To je glavna poruka konferencije o umjetnoj inteligenciji održane u Splitu, na kojoj su sudjelovali predstavnici države, gospodarstva i akademske zajednice.
Podaci pokazuju jasnu sliku. Čak 70 posto tvrtki vidi AI kao priliku za konkurentsku prednost, a polovica ga već koristi u poslovanju. No samo 3 posto poduzeća ima definiranu strategiju.
Drugim riječima, većina koristi AI bez jasnog plana.
Najveći izazovi su nedostatak konkretnih vještina i preregulacija koja usporava razvoj. Stručnjaci upozoravaju da bez jačeg povezivanja obrazovanja i gospodarstva nema stvarnog napretka.
Istaknuta je i potreba za većim ulaganjima, razvojem inovacijskih okruženja i bržim pokretanjem konkretnih projekata.
U globalnom kontekstu razlike su sve veće. SAD razvija AI kroz tržište i inovacije, Kina kroz snažnu državnu potporu, dok Europska unija naglasak stavlja na regulaciju.
Hrvatska se nalazi unutar tog europskog okvira, što donosi sigurnost, ali i sporiji razvoj.
Globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju već su premašila 150 milijardi dolara, što jasno pokazuje da je riječ o jednoj od ključnih tehnologija budućnosti.
Ovo više nije tehnološko pitanje, nego pitanje konkurentnosti države.
Ako se ne ubrza primjena umjetne inteligencije, Hrvatska riskira zaostajanje u produktivnosti, plaćama i razvoju gospodarstva.
AI neće zamijeniti ljude, ali će zamijeniti one koji ga ne koriste.
Ključno pitanje više nije treba li ulagati, nego koliko brzo možemo uhvatiti korak.
