Ministrica zdravstva Irena Hrstić gostovala je u Dnevniku Hrvatske radiotelevizije gdje je govorila o aktualnom stanju u zdravstvenom sustavu, rastu potrošnje lijekova protiv tjeskobe i depresije, novim pravilima za rad liječnika u javnom i privatnom sektoru te prioritetima zdravstva u 2026. godini.
Osvrnula se na podatke o povećanoj potrošnji anksiolitika i antidepresiva, istaknuvši kako taj trend treba promatrati iz više kutova. Prema njezinim riječima, smanjenje stigme oko mentalnih bolesti dovelo je do toga da se građani češće i ranije javljaju liječnicima, ali to istodobno mora biti i upozorenje da se društvo suočava s pritiscima koji utječu na psihičko zdravlje.
Naglasila je kako se takvi lijekovi ne propisuju olako te da liječnici postupaju isključivo u skladu sa strukom i jasnim indikacijama, odbacujući tvrdnje da se lijekovi koriste bez stvarne potrebe.
Govoreći o novoj uputi koja uređuje rad liječnika u javnom i privatnom sektoru, Hrstić je pojasnila kako je cilj bio jasno normirati kriterije koji ranije nisu bili precizno definirani. Odlučila se za uputu, a ne pravilnik, jer ona omogućuje brže prilagodbe u slučaju da se u praksi pokaže potreba za izmjenama.
Istaknula je kako će se nova pravila primjenjivati jednako u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj te da ravnatelji imaju jasne alate za njihovu provedbu, čime se osigurava transparentnost i jednak tretman svih liječnika.
Osvrnula se i na projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu, naglasivši da on ostaje jedan od ključnih strateških projekata. Poništenje pojedinih natječaja ocijenila je uobičajenim u velikim infrastrukturnim projektima te izrazila uvjerenje da će tijekom ove godine biti dovršen idejni projekt, nakon čega bi trebala započeti gradnja i opremanje bolnice.
Kao najvažniji prioritet za iduće razdoblje istaknula je ulaganje u ljudske resurse. Podsjetila je kako je od 2016. godine u zdravstveni sustav uloženo oko tri milijarde eura, ponajprije u infrastrukturu, dok će u 2026. naglasak biti na kadrovima i strateškom planiranju zapošljavanja zdravstvenih djelatnika.
Najavila je i izmjene Zakona o sestrinstvu, Zakona o ljekarništvu i Zakona o fizioterapijskoj djelatnosti, istaknuvši kako se radi o propisima koji su zastarjeli i ne prate stvarne potrebe zdravstvenog sustava.
Zaključila je kako bez stabilnih i motiviranih zdravstvenih djelatnika nema kvalitetnog zdravstva te da će upravo ljudi biti u središtu zdravstvene politike u godinama koje dolaze.
