Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u ožujku 2026. porasle su za 4,8% na godišnjoj razini, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4%, pokazuju podaci indeksa potrošačkih cijena.
Najveći udar i dalje dolazi iz osnovnih životnih troškova. Stanovanje, energenti i režije poskupjeli su za čak 11,1%, što je ujedno i najveći pojedinačni rast među svim kategorijama. Slijede prijevoz s rastom od 7,0% te alkohol i duhan s 7,5%, dok su restorani i smještaj skuplji za 6,0%.
Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 3,3%, što i dalje značajno opterećuje kućne budžete, osobito u kombinaciji s rastom troškova energije i prijevoza. Poskupjele su i zdravstvene usluge za 3,6%, kao i niz drugih svakodnevnih usluga.
S druge strane, određene kategorije bilježe pad. Odjeća i obuća pojeftinili su za 2,4%, obrazovanje za 1,6%, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo blago pale za 0,3%. No ti padovi imaju ograničen učinak jer se ne odnose na ključne troškove koje građani ne mogu izbjeći.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija u Hrvatskoj iznosila je 4,6% na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 1,2%.
Iako ukupna stopa inflacije pokazuje blago smirivanje u odnosu na razdoblje energetske krize, struktura rasta cijena govori drugačije. Najviše rastu upravo troškovi stanovanja, energije i prijevoza – oni koji čine temelj svakodnevnog života. Zato inflacija na papiru pada, ali pritisak na kućne budžete za većinu građana i dalje ostaje itekako stvaran.
