Hrvatska danas obilježava 35. obljetnicu Krvavog Uskrsa, akcije na Plitvičkim jezerima u kojoj je 31. ožujka 1991. poginuo 21-godišnji redarstvenik Josip Jović-prva žrtva Domovinskog obrambenog rata.
Toga jutra hrvatska policija krenula je u akciju oslobađanja Plitvica nakon što su srpske paravojne snage zauzele područje Nacionalnog parka i blokirale prometnicu D1. U sukobu kod Jezeraca Jović je pogođen rafalom. Unatoč brzoj reakciji i pokušaju spašavanja, preminuo je na putu prema bolnici. U istoj akciji ranjeno je još devet hrvatskih redarstvenika.
Njegova smrt označila je početak otvorenog rata.
Josip Jović rođen je 1969. godine u Aržanu kod Imotskog. Nakon odsluženog vojnog roka u tadašnjoj JNA, 1990. godine dragovoljno pristupa Jedinici za posebne namjene Ministarstva unutarnjih poslova u Rakitju. Već tada sudjeluje u sigurnosnim zadaćama u Pakracu i Petrinji, u vrijeme kada se država tek počela braniti.
Posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan najvišim državnim odličjima. Pokopan je uz vojne počasti u rodnom Aržanu.
Njegovo ime danas nosi Policijska škola u Zagrebu, a na mjestu pogibije na Plitvicama podignut je spomenik. U Aržanu je 2023. otvoren i memorijalni centar posvećen njegovu životu i žrtvi.
Obljetnica Krvavog Uskrsa svake godine okuplja državni vrh, branitelje i građane, ali i podsjeća na trenutak kada je Hrvatska iz političke krize ušla u obrambeni rat.
Ime Josipa Jovića ostaje simbol početka obrane Hrvatske i cijene koja je za slobodu plaćena već na samom početku.
Njegova pogibija nije samo povijesna činjenica, nego trajna obveza da se Domovinski obrambeni rat pamti onako kako se dogodio: kroz žrtvu onih koji su prvi stali na crtu obrane.
