Hrvatska je među vodećim državama Europske unije u borbi protiv dječjeg siromaštva, uz ulaganja od 630 milijuna eura, no unatoč pozitivnim pokazateljima ključni izazovi i dalje nisu riješeni.
Na međunarodnoj konferenciji o Europskom jamstvu za djecu istaknuto je da Hrvatska prednjači u provedbi konkretnih mjera, uključujući besplatne školske obroke i razvoj socijalnih usluga.
Program je usmjeren na osiguravanje pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, prehrani i stanovanju, a financira se kroz Europski socijalni fond, Nacionalni plan oporavka i otpornosti i državni proračun.
Hrvatska je bila među sedam država koje su provele pilot-projekt, nakon čega je usvojen Nacionalni akcijski plan kao temelj daljnje provedbe.
Podaci na razini Europske unije pokazuju ozbiljan problem. Više od 20 milijuna djece živi u riziku od siromaštva, a taj je udio porastao s 22,3% na 24,2%.
Za razliku od tog trenda, Hrvatska bilježi smanjenje rizika, zajedno s Finskom.
Kao ključne mjere istaknuti su besplatni obroci za učenike osnovnih škola, jačanje predškolskog sustava i razvoj socijalnih usluga u zajednici.
Ipak, sustav još nije zatvoren. Izazovi ostaju u uključivanju srednjoškolaca u programe prehrane, povećanju kapaciteta vrtića i ravnomjernoj dostupnosti usluga u svim dijelovima zemlje.
Dodatni pritisak stvaraju globalni faktori poput sukoba, migracija i klimatskih promjena, koji povećavaju rizik od siromaštva.
Ministar Alen Ružić osvrnuo se i na kritike vezane uz uvođenje kartice za inkluzivni dodatak, istaknuvši da je riječ o tehničkom rješenju koje će se razvijati u suradnji s korisnicima.
Hrvatska ima rezultate i model koji funkcionira, ali sustav još nije dovršen.
