Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali su sporazum kojim je zaustavljen višemjesečni sukob, otvoren put prema ukidanju sankcija i pokrenut gospodarski plan vrijedan najmanje 300 milijardi dolara za obnovu Irana.
Sporazum su potpisali američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, a njime je predviđen prekid svih vojnih aktivnosti između dviju država te početak završnih pregovora koji bi u sljedećih 60 dana trebali rezultirati trajnim dogovorom.
Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom i plinom. Njegovo zatvaranje tijekom sukoba izazvalo je snažne poremećaje na energetskim tržištima i rast cijena energenata diljem svijeta.
Prema dogovoru, Iran se obvezao da neće razvijati niti posjedovati nuklearno oružje, dok će se postojeće zalihe obogaćenog uranija staviti pod međunarodni nadzor.
Washington je zauzvrat pristao postupno ukinuti gospodarske sankcije koje su godinama teško pogađale iransko gospodarstvo. Sporazum također predviđa oslobađanje dijela zamrznutih iranskih sredstava te otvaranje prostora za velika međunarodna ulaganja.
Posebnu pozornost izazvala je odredba o stvaranju fonda za obnovu i gospodarski razvoj Irana vrijednog najmanje 300 milijardi dolara. Američka administracija pritom naglašava da američki porezni obveznici neće financirati taj program, već bi sredstva trebali osigurati međunarodni investitori i partnerske države.
Iako je sporazum predstavljen kao veliki diplomatski uspjeh, brojna pitanja ostaju otvorena. Nije poznato kako će na pojedine odredbe reagirati Izrael, posebno one koje se odnose na stanje u Libanonu i budući sigurnosni poredak na Bliskom istoku.
Bez obzira na otvorena pitanja, riječ je o jednom od najvažnijih geopolitičkih događaja godine. Uspije li dogovor opstati, posljedice bi mogle osjetiti ne samo Bliski istok nego i Europa kroz stabilnije cijene energenata, sigurnije opskrbne pravce i smanjenje napetosti u regiji koja desetljećima predstavlja jedno od najvećih svjetskih kriznih žarišta.
