Napetosti na Bliskom istoku ponovno su otvorile pitanje stabilnosti globalnih energetskih tokova, a jedan od sektora koji takve poremećaje najbrže osjeti jest zračni promet. Iako se u javnosti najčešće govori o rastu cijena goriva, iz same industrije dolaze upozorenja da problem može biti i dublji.
Povjerenik EU za promet Apostolos Tzitzikostas izjavio je da nema naznaka nestašice mlaznog goriva, ali je naglasio važnost brzog i odgovarajućeg djelovanja. Razmatra se korištenje zaliha za hitne slučajeve „ako se pojave stvarni problemi s opskrbom”. Europski ministri prometa istražuju mogućnosti uvoza mlaznog goriva iz alternativnih izvora poput SAD usred potencijalnih nestašica diljem kontinenta. Kontinuirani poremećaji na Bliskom istoku i smanjenje proizvodnje u nekoliko zemalja bogatih naftom ograničili su tržište.
Direktor ETF Airways, Stjepan Bedić, upozorava kako ključna neizvjesnost nije samo koliko će gorivo koštati, nego hoće li ga uopće biti na raspolaganju na pojedinim aerodromima. Riječ je o hrvatskoj privatnoj zrakoplovnoj kompaniji specijaliziranoj za čarter letove i ACMI usluge, odnosno najam zrakoplova s posadom, osnovanoj krajem 2020. godine.
Rafinerije EU-a čine otprilike 70% mlaznog goriva bloka, a ostatak se obično uvozi s Bliskog istoka. Zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne brodske rute koja čini otprilike 20% ukupnog tranzita nafte i prirodnog plina u svijetu, zbog napada Sjedinjenih Država i Izraela na Iran 28. veljače, izvoz goriva u Europu je poremećen, što je potaknulo zemlje EU-a da poduzmu mjere kako bi osigurale kontinuitet. Njemačka je sazvala vijeće nacionalne sigurnosti kako bi raspravljala o potencijalnim nestašicama, dok je Španjolska izjavila da podržava potencijalni sporazum EU o podjeli mlaznog goriva jer se očekuje novi priljev iz Sjedinjenih Država i Nigerije u Europu, prema podacima tvrtke za globalnu trgovinsku obavještajnu djelatnost Kpler.
Komisija će danas predstaviti niz mjera za zaštitu ljudi i poduzeća od naglog rasta cijena energije, uključujući mjere za poticanje proizvodnje održivih zrakoplovnih goriva i nadoknađivanje nestašica s Bliskog istoka. Rasprava će se vjerojatno održati danas tijekom neformalnog summita čelnika EU-a na Cipru, navodi Euronews.
Podjetimo, kriza se dodatno reflektira kroz sigurnosne rizike za transport, rast troškova osiguranja te potencijalna ograničenja u radu rafinerija i distribucijskih kanala. U ekstremnijim scenarijima države mogu prioritizirati vlastite potrebe, što dodatno smanjuje dostupnost goriva na međunarodnom tržištu.
Za putnike to znači da bi posljedice mogle biti vidljive kroz skuplje avionske karte, češća kašnjenja i smanjen broj letova. No, kako upozoravaju iz industrije, pravi izazov nije samo u cijeni, nego u pouzdanosti opskrbe. Upravo zato procjene da je dostupnost goriva važnija od njegove cijene ne zvuče dramatično, već kao realan odraz situacije u uvjetima globalne neizvjesnosti.
Prema tim procjenama, hrvatske aerodrome mogu očekivati povremeni izazovi u opskrbi gorivom i operativna prilagodba letova, dok će putnici najizglednije osjetiti postupni rast cijena avionskih karata.
