Prema toj analizi gubitnici su SAD, UK i Europa, dok profitiraju Norveška, Kanada i Rusija.
Prema analizi BBC-a, rast cijena energije ponovno otvara pitanje ranjivosti globalnog gospodarstva. Iako se često naglasak stavlja na SAD, Europa, posebno Velika Britanija također je izložena zbog ovisnosti o uvoznom plinu, što povećava rizik za gospodarski rast.
Najveći neposredni učinak vidi se kroz inflaciju. Ako se aktualni tržišni trendovi nastave, inflacija bi kasnije ove godine mogla porasti za oko 0,5%, jer se skuplja energija prelijeva na cijene gnojiva, transporta i proizvodnje. Ipak, pozitivna je okolnost što je Zapad danas energetski učinkovitiji nego ranije, pa je donekle otporniji na šokove.
Unatoč tome, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje nafta i plin čine više od polovice potrošnje energije, i dalje su osjetljive. Rast cijena pogađa vozače, kućanstva i industriju, a dodatni problem predstavlja ograničen manevarski prostor vlada koje izbjegavaju velika financijska spašavanja zbog već visokog javnog duga. Istodobno, tržišta obveznica reagiraju na inflacijske rizike, što dodatno povećava troškove zaduživanja.
Najveći gubitnici su zemlje koje ovise o uvozu energije, osobito u Aziji. Regija dobiva gotovo 60% nafte s Bliskog istoka, dok je Južna Koreja posebno izložena, ne samo zbog energenata nego i zbog moguće ugroze industrije čipova, u kojoj ima ključnu globalnu ulogu. U nekim državama, poput Šri Lanke, Bangladeša i Filipina, već su uvedene izvanredne mjere poput racionalizacije goriva i skraćenog radnog tjedna.
S druge strane, relativni dobitnici su velike sile koje su se unaprijed pripremile. Kina i Indija osigurale su alternativne izvore i povećale rezerve, koristeći povoljnije geopolitičke okolnosti za nabavu energije iz Irana i Rusije.
Što će se točno dogoditi ovisit će naravno o budućem razvoju događaja u ovom sukobu. No, malo je vjerojatno, budući da su prije početka napada na Iran osmislile strategiju, da su SAD u potpunosti predvidjele neke od tih ekonomskih posljedica.
Prema toj analizi gubitnici su SAD, UK i Europa, dok profitiraju Norveška, Kanada i Rusija.
A ako se rat produži, veći je rizik ne samo štete za pojedinačne zemlje, već i zaraze i globalnog prelijevanja.
Zaključno, BBC ističe da će daljnji razvoj situacije ovisiti o tijeku sukoba, ali i da postoji realan rizik šireg globalnog prelijevanja krize ako se nestabilnost produbi. www.bbc.com
