Bolesti više nisu samo „za starije”. Sve veći broj mladih ljudi obolijeva od bolesti koje su se donedavno smatrale tipičnima za stariju populaciju i to više nije izoliran trend, nego globalni zdravstveni alarm.
U fokusu stručnjaka posljednjih mjeseci našao se nagli porast kroničnih bolesti kod osoba mlađih od 50 godina, uključujući rak debelog crijeva, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Podaci iz Europe i SAD-a pokazuju jasan i kontinuiran rast, a liječnici upozoravaju da se granica „rizične dobi” opasno pomiče prema dolje.
Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da zdravstveni sustavi još uvijek nisu u potpunosti prilagođeni toj promjeni. Preventivni pregledi i dalje su primarno usmjereni na starije dobne skupine, zbog čega se bolesti kod mlađih često otkrivaju u kasnijim fazama kada su šanse za izlječenje manje.
Uzroci ovog trenda povezani su s modernim načinom života: sve veća konzumacija procesirane hrane, manjak tjelesne aktivnosti, porast pretilosti, ali i kronični stres te promjene u crijevnom mikrobiomu. Riječ je o kombinaciji faktora koji dugoročno mijenjaju zdravstvenu sliku populacije.
Ni Hrvatska nije iznimka. I domaći podaci pokazuju rast incidencije raka debelog i završnog crijeva kod mlađih osoba, s godišnjim povećanjem od oko 2,3 posto u dobnoj skupini od 20 do 49 godina.
Stručnjaci zato sve češće upozoravaju da je nužno redefinirati pristup prevenciji. Bolesti koje su nekad dolazile u kasnijoj životnoj dobi sada zahtijevaju ranije praćenje, ranije testiranje i veću svijest među mlađim generacijama.
Poruka je jasna: zdravstvo se mora prilagoditi novoj stvarnosti. Jer ako se bolesti mijenjaju brže od sustava, posljedice će snositi generacije koje su donedavno smatrane najmanje ugroženima.
