Inflacija, pritisak na cijene i promjena navika kupaca potpuno mijenjaju europsko tržište hrane, a hrvatski proizvođači sve snažnije ulaze u sektor privatnih robnih marki koji postaje jedan od najvećih poslovnih trendova u prehrambenoj industriji.
Na najvećem svjetskom sajmu privatnih robnih marki PLMA’s 2026 World of Private Label u Amsterdamu ove se godine predstavilo čak jedanaest hrvatskih tvrtki, što je dosad najveći hrvatski nastup na tom sajmu.
Hrvatsku su predstavljali Vindija, Kraš, Koestlin, PIP, Naturala, American Donut, Apimel, Ekos Cakes, Frozen Food International, Nutrifit Food i ZMH Horvat.
Sajam je okupio oko 3.300 izlagača iz 80 zemalja te više od 32 tisuće predstavnika trgovinskog i prehrambenog sektora iz cijelog svijeta.
Riječ je o tržištu koje posljednjih godina eksplozivno raste jer europski kupci sve manje gledaju ime proizvođača, a sve više cijenu i kvalitetu proizvoda.
Privatne robne marke više nisu sinonim za jeftinu alternativu. Veliki trgovački lanci danas agresivno grade vlastite premium proizvode koji izravno konkuriraju poznatim svjetskim brendovima.
Podaci PLMA-a pokazuju koliko se tržište promijenilo. U čak 12 europskih država privatne robne marke već drže više od 30 posto tržišta, dok osam država prelazi udio od 40 posto. Najdalje je otišla Švicarska gdje privatne robne marke drže čak 52,4 posto tržišta.
To praktično znači da u pojedinim državama svaki drugi proizvod koji građani kupuju nosi ime trgovačkog lanca, a ne proizvođača.
Upravo zato hrvatske tvrtke sve ozbiljnije ulaze u taj segment jer im omogućava siguran plasman robe, velike količine proizvodnje i lakši ulazak na strana tržišta bez milijunskih ulaganja u marketing.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević upozorio je kako inflacija snažno mijenja ponašanje potrošača.
“Trgovačke marke predstavljaju dobar omjer cijene i kvalitete, dok su proizvođačima siguran distribucijski kanal i ulaznica za nova tržišta”, poručio je Kovačević.
No iza cijele priče krije se i ozbiljan dugoročni problem za domaću industriju.
Jer što više proizvođači rade za tuđe robne marke, to manje grade vlastite hrvatske brendove koji stvaraju veću zaradu, prepoznatljivost i dugoročnu tržišnu snagu.
Zato pitanje privatnih robnih marki više nije samo pitanje trgovine nego i pitanje budućnosti hrvatske prehrambene industrije. Hoće li Hrvatska ostati zemlja kvalitetne proizvodnje za tuđe etikete ili će domaće kompanije uspjeti paralelno graditi i vlastite snažne brendove, moglo bi odlučiti položaj hrvatske industrije na europskom tržištu u godinama koje dolaze.
