Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način rada, komunikacije i svakodnevnog života, a znanstvenici sve češće upozoravaju da će upravo ljudski mozak biti pod najvećim pritiskom ubrzanih tehnoloških promjena.
Britanska neuroznanstvenica Hannah Critchlow sa Sveučilišta Cambridge u svojoj novoj knjizi “The 21st Century Brain” tvrdi kako budućnost neće pripasti samo tehnološki najnaprednijima, nego ljudima koji uspiju sačuvati mentalnu fleksibilnost, kreativnost i sposobnost prilagodbe.
Kako piše BBC, Critchlow smatra da će emocionalna inteligencija, empatija, kreativnost i sposobnost nošenja s neizvjesnošću postati ključne vještine 21. stoljeća.
“Živimo u vremenu golemih društvenih i tehnoloških promjena. Ljudi će morati naučiti živjeti s neizvjesnošću i stalnim promjenama”, upozorava neuroznanstvenica.
Posebno ističe kako umjetna inteligencija, unatoč velikoj računalnoj snazi, još uvijek ne može zamijeniti ljudsku intuiciju, emocionalno razumijevanje i kreativno povezivanje ideja.
Zanimljivo je da moderna istraživanja sve više povezuju zdravlje mozga s fizičkim stanjem organizma, uključujući prehranu, san i rad crijeva.
Jedno istraživanje koje navodi BBC pokazalo je da su osobe s raznovrsnijim crijevnim mikrobiomom pokazivale veću razinu empatije i altruizma.
“To pokazuje koliko su mozak i tijelo povezani”, ističe Critchlow.
Neuroznanstvenica upozorava i na problem digitalne preopterećenosti koja sve više pogađa moderne generacije.
Konstantna izloženost ekranima, društvenim mrežama i neprekidnim informacijama može dugoročno smanjiti koncentraciju, kreativnost i sposobnost donošenja kvalitetnih odluka.
Upravo zato naglašava važnost odmora, šetnje, boravka u prirodi i trenutaka kada mozak “slobodno luta”.
Prema istraživanjima, upravo tada mozak najčešće dolazi do novih ideja i kreativnih rješenja.
Veliku ulogu ima i fizička aktivnost.
Redovito kretanje potiče stvaranje novih neuronskih veza i pomaže mozgu da ostane prilagodljiv i u starijoj dobi.
Critchlow smatra da bi upravo ta ljudska sposobnost prilagodbe mogla biti najveća prednost čovjeka u eri umjetne inteligencije.
Dok AI može obrađivati goleme količine podataka, čovjek i dalje ostaje jedinstven u povezivanju emocija, iskustva, intuicije i kreativnosti.
U vremenu kada tehnologija sve brže mijenja društvo, možda upravo te ljudske osobine postaju najvažniji kapital budućnosti.
