Internet je postao glavno mjesto na kojem građani Hrvatske traže informacije o kulturi, kupuju ulaznice i prate sadržaje koji su nekada bili vezani uz televiziju, tiskovine ili fizičke blagajne. Pokazuju to novi podaci Istraživanja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod pojedinaca za 2025. godinu, u koje su prvi put uključena i pitanja vezana uz kulturu.
Rezultati pokazuju duboku promjenu navika hrvatskih građana, posebno mlađih generacija koje kulturu i zabavu gotovo u potpunosti konzumiraju digitalno.
Čak 76,7 posto korisnika interneta u Hrvatskoj pretražuje kulturne sadržaje online, dok njih 88 posto na internetu čita novine i časopise. Najveći interes bilježe zabavna glazba i kino sadržaji, dok su muzeji, galerije, plesne izvedbe i kulturne radionice među najmanje traženim sadržajima.
Posebno je zanimljivo da Hrvatska bilježi snažan rast kupnje e-knjiga te je prema udjelu stanovništva koje ih kupuje postala treća država Europske unije, odmah iza Irske i Danske.
Više od polovice korisnika interneta kupovalo je robu ili usluge online, a među kulturnim sadržajima upravo e-knjige prednjače ispred ostalih digitalnih proizvoda. Istodobno, streaming servisi za filmove i serije postali su dominantan oblik digitalne pretplate.
Trećina korisnika interneta tijekom 2025. kupila je online ulaznice za kulturne sadržaje. Najaktivniji su mladi između 16 i 24 godine te građani između 35 i 44 godine, što dodatno potvrđuje da se kulturne navike ubrzano sele na mobilne uređaje i digitalne platforme.
Istraživanje pokazuje i ozbiljan problem za dio tradicionalne kulturne scene. Dok kino sadržaji, streaming i zabavna industrija bez problema pronalaze publiku putem interneta, muzeji, galerije i kazališta sve teže privlače mlađe generacije koje informacije i sadržaj očekuju odmah, brzo i digitalno dostupno.
To više nije samo pitanje tehnologije nego i pitanje opstanka dijela kulturnog sustava u novim okolnostima.
Jer publika se promijenila. Ljudi danas kulturu ne traže preko plakata, televizijskih najava ili novinskih oglasa. Traže je preko mobitela, društvenih mreža i algoritama. Tko tome ne prilagodi sadržaj i način komunikacije, vrlo brzo postaje nevidljiv.
