Dok najveće svjetske AI kompanije javno upozoravaju da bi umjetna inteligencija jednog dana mogla ugroziti čovječanstvo, sve više stručnjaka tvrdi kako se iza takvih dramatičnih poruka krije vrlo konkretan poslovni interes.
Nova rasprava otvorena je nakon što je američka kompanija Anthropic predstavila svoj novi AI model “Claude Mythos”, uz tvrdnje da je riječ o tehnologiji toliko moćnoj da bi mogla predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik ako dospije u pogrešne ruke.
Iz Anthropica tvrde kako njihov model može pronalaziti sigurnosne propuste brže i učinkovitije od vrhunskih stručnjaka za kibernetičku sigurnost te upozoravaju na moguće posljedice za gospodarstvo, nacionalnu sigurnost i javnu infrastrukturu.
No dio stručnjaka smatra da se radi o dobro osmišljenom marketingu straha.
Profesorica etike umjetne inteligencije sa Sveučilišta u Edinburghu Shannon Vallor upozorava kako kompanijama odgovara stvaranje dojma da je AI gotovo “nadljudska sila” koju jedino oni mogu kontrolirati.
“Ako tehnologiju prikažete kao nešto gotovo apokaliptično i izvan ljudske kontrole, ljudi počinju vjerovati da jedino same AI kompanije mogu zaštititi društvo”, upozorila je Vallor.
Slične poruke posljednjih godina dolazile su i iz OpenAI-ja, Google DeepMinda te od Elona Muska.
Sam Altman još je 2015. izjavio kako bi umjetna inteligencija “vjerojatno mogla dovesti do kraja svijeta”, dok je kasnije priznao da ga ponekad brine je li “pokretanjem ChatGPT-a učinio nešto vrlo loše”.
Istodobno iste kompanije ubrzano razvijaju nove AI proizvode, traže milijarde dolara investicija i pokušavaju dominirati tržištem.
Kritičari upozoravaju da se u sjeni velikih priča o “kraju čovječanstva” često zanemaruju vrlo konkretni problemi koji već danas postoje.
Među njima su masovno korištenje autorskih sadržaja bez dozvole, golema potrošnja energije, širenje dezinformacija, deepfake sadržaji, mogući utjecaj na mentalno zdravlje te zamjena dijela radnih mjesta.
Profesorica Emily Bender sa Sveučilišta Washington smatra kako apokaliptične izjave služe i za odvlačenje pažnje od stvarnih posljedica koje AI već sada ima na društvo.
“Oni govore: gledajte u buduću katastrofu, a ne u probleme koje njihova tehnologija već danas stvara”, upozorava Bender.
Unatoč tome, AI kompanije nastavljaju graditi narativ prema kojem umjetna inteligencija može istodobno spasiti i uništiti čovječanstvo.
Dok jedni govore o opasnosti od “digitalne apokalipse”, drugi obećavaju revoluciju u medicini, energetici, znanosti i svakodnevnom životu.
Upravo zato sve je više zahtjeva da države i regulatori prestanu pasivno promatrati razvoj umjetne inteligencije i ozbiljnije počnu postavljati granice tehnološkim gigantima koji danas imaju sve veći utjecaj na gospodarstvo, medije i društvo u cjelini.
