UNESCO je na sjednici Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se ovih dana održava u New Delhiju, upisao Lastovski poklad u svoj Registar dobrih praksi. Time je potvrđeno da ovaj osebujni lastovski običaj nije samo lokalna posebnost nego i primjer kako se baština može njegovati i prenositi s generacije na generaciju.
U video obraćanju članovima Odbora ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek zahvalila je na podršci i naglasila da Lastovo već stoljećima čuva svoje pokladne običaje kao znak međusobnog povjerenja i otpornosti. Podsjetila je da Hrvatska već dugo aktivno sudjeluje u provedbi Konvencije o zaštiti nematerijalne baštine i da se Lastovski poklad sada pridružuje dvjema ranijim hrvatskim praksama upisanim u ovaj Registar. Spomenula je i da Hrvatska sudjeluje u više međunarodnih nominacija koje promiču razumijevanje među narodima i poštovanje različitih kultura.
Zanimanje za Lastovski poklad traje desetljećima. U nacionalni Registar kulturnih dobara upisan je 2008. godine, a najstariji pisani prikazi običaja sačuvani su u rukopisima Baltazara Bogišića iz druge polovice devetnaestog stoljeća. Prema predaji, sve počinje još u vrijeme ratnih događanja na Jadranu krajem petnaestog stoljeća. Danas pokladno razdoblje traje više od mjesec dana. Počinje na blagdan svetog Antuna, a nerijetko i ranije ako se tako dogovori Pokladarsko društvo.
U tim danima cijeli otok živi u ritmu priprema. Pokladari u prepoznatljivim odorama predvode svečanu povorku, a u njoj sudjeluju i takozvane lijepe maske koje ulaze u domove i izvode tradicionalno kolo uz zvuk lijerice. Poseban trenutak svakog poklada jest trostruko spuštanje slamnate lutke niz uže postavljeno s najvišeg dijela mjesta. Nakon što se povorka spusti na trg, lutka se na kraju spaljuje i time završava čitav niz običaja koji okupljaju gotovo sve mještane.
Kako bi se osigurao redoslijed događanja i sačuvala izvornost, Pokladarsko društvo je krajem devedesetih sastavilo Statut Lastovskog poklada. U njemu je detaljno opisano što se smije i mora raditi tijekom pokladnih dana, kao i tko preuzima pojedine uloge.
Upis u UNESCO-ov Registar još je jedan dokaz koliko je hrvatska baština raznolika i živa. Hrvatska danas ima ukupno trideset i tri dobra na različitim UNESCO popisima, a Lastovski poklad sada je dio skupine primjera koji drugim zajednicama mogu poslužiti kao nadahnuće u čuvanju vlastitih tradicija.
