Auto-moto klubovi nastali su gotovo istodobno s prvim automobilima i motociklima, u vrijeme kada je vožnja bila avantura, a ne svakodnevica. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća motorna vozila bila su rijetkost, tehnički nepouzdana i često doživljavana s nepovjerenjem. Upravo iz te potrebe za zajedništvom, razmjenom iskustava i međusobnom pomoći rađaju se prvi klubovi koji će obilježiti povijest mobilnosti.
Jedan od prvih i najvažnijih bio je francuski Automobile Club de France, osnovan 1895. godine. Ubrzo su se slične organizacije pojavile u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji. Ti rani klubovi nisu bili samo društva entuzijasta, već su aktivno sudjelovali u oblikovanju prometnih propisa, organizaciji prvih utrka i razvoju cestovne infrastrukture. Bez njih, automobili bi puno sporije pronašli svoje mjesto na javnim cestama.
Motociklistički klubovi slijedili su sličan put. Već početkom 20. stoljeća osnivaju se klubovi u kojima se okupljaju vlasnici tada egzotičnih strojeva na dva kotača. Američki Motorcycle Club Association, kasnije AMA, imao je ključnu ulogu u popularizaciji motociklizma i organizaciji utrka. U Europi su motociklistički klubovi često bili vezani uz određene marke, regije ili sportske discipline, od cestovnih utrka do triala i endura.
Između dva svjetska rata auto-moto klubovi dobivaju još važniju ulogu. Organiziraju rallyje, škole sigurne vožnje i tehničke preglede, ali i nude pomoć na cesti, što je tada bilo od presudne važnosti. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do masovne motorizacije, a klubovi se šire i postaju dostupni širem krugu ljudi. U tom razdoblju nastaju i nacionalni savezi koji okupljaju klubove i brinu o sportskim, rekreativnim i sigurnosnim aspektima vožnje.
Posebno poglavlje čine tzv. bratstva i moto klubovi koji naglašavaju slobodu, identitet i stil života. Iako su često stereotipno prikazivani, mnogi od njih nastali su iz želje za zajedništvom, putovanjima i prijateljstvom, a ne pobunom. Slično vrijedi i za oldtimer klubove koji čuvaju tehničku baštinu i podsjećaju na povijest automobila i motocikala.
Danas auto-moto klubovi imaju drugačiju, ali i dalje važnu ulogu. Osim druženja i vožnji, sve se više bave edukacijom, sigurnošću u prometu, humanitarnim radom i očuvanjem tradicije. U digitalno doba, kada se informacije lako dijele, klubovi i dalje nude ono što internet ne može u potpunosti zamijeniti: osjećaj pripadnosti i strast prema strojevima koji su promijenili svijet. Upravo zbog toga povijest auto-moto klubova nije završena, ona se i dalje piše na cestama širom svijeta.
