Iran je započeo odmazdu protiv više američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, prema navodima američkih medija koji se pozivaju na dužnosnike administracije u Washingtonu. Među metama je, prema izvješću bahreinske državne agencije BNA, bio i servisni centar Pete flote američke ratne mornarice u Bahreinu.
To nije simbolična meta. Peta flota upravlja operacijama u Perzijskom zaljevu, Crvenom moru, Arapskom moru i dijelu Indijskog oceana. Napad na takvu infrastrukturu znači prelazak iz faze posrednog sukoba u fazu izravne vojne konfrontacije.
Ovo više nije kontrolirani signal.
Podsjetimo, nakon prošlogodišnjih američkih udara na iranske nuklearne kapacitete, Teheran je odgovorio balističkim projektilima na američku bazu Al Udeid u Kataru. Tada su projektili presretnuti, a obje strane ostavile su prostor za političku deeskalaciju.
Ovoga puta procjene su drukčije. Američki izvori procjenjuju da prostor za kontroliranu eskalaciju praktički ne postoji.
Predsjednik Donald Trump već je ranije upozorio da bi „američki životi mogli biti izgubljeni“. Takva formulacija nije slučajna. Ona pokazuje da Bijela kuća računa na scenarij dugotrajnijeg i šireg sukoba.
Za Trumpa je ovo politički iznimno riskantno. Dio njegove biračke baze snažno je skeptičan prema novim ratovima na Bliskom istoku. Svaki veći gubitak američkih života ili dugotrajno vojno angažiranje moglo bi otvoriti unutarnju političku frontu.
S druge strane, povlačenje nakon izravnog napada na američku vojnu infrastrukturu nije realna opcija. To bi se u Washingtonu tumačilo kao slabost.
Time se zatvara krug.
Paralelno, civilni sektor već reagira. Deseci međunarodnih avioprijevoznika suspendirali su ili preusmjerili letove prema Izraelu, Iranu, Iraku, Libanonu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Zračni prostor Katara privremeno je zatvoren. Europske, azijske i bliskoistočne kompanije provode hitne sigurnosne procjene.
Takvi potezi nisu političke poruke, nego tržišni refleks. Kada komercijalni prijevoznici zatvaraju rute, to znači da sigurnosna procjena prelazi prag prihvatljivog rizika.
Zaljevske države nalaze se u posebno osjetljivoj poziciji. Iako nemaju bliske odnose s iranskim režimom, još manje žele otvoreni rat na vlastitom teritoriju. Američke baze u Bahreinu, Kataru, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sada su potencijalne mete.
Teheran je ranije jasno poručio da će u slučaju rata američka imovina u regiji biti legitimne mete. Današnji napadi pokazuju da to nije bila prazna retorika.
Ključno pitanje sada nije hoće li Washington odgovoriti, nego koliki će biti opseg tog odgovora. Ako američki udari zahvate ciljeve duboko unutar iranskog teritorija, uključujući stratešku infrastrukturu, sukob bi mogao prijeći prag ograničenih razmjena i prerasti u regionalni rat.
Energetska dimenzija dodatno pojačava rizik. Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac ostaju ključne točke globalne opskrbe naftom i plinom. Svaka ozbiljnija destabilizacija mogla bi trenutačno utjecati na cijene energenata, inflacijska kretanja i europsku energetsku sigurnost.
Europa je već ranjiva zbog energetske ovisnosti i nestabilnosti globalnih tržišta. Novi šok na tržištu nafte dodatno bi otežao gospodarsku stabilnost, osobito u državama koje su već pod fiskalnim pritiskom.
S druge strane, Iran je svjestan da izravni rat s Sjedinjenim Američkim Državama nosi ogroman rizik za opstanak režima. Upravo zato njegova strategija tradicionalno počiva na kontroliranoj eskalaciji i korištenju regionalnih posrednika.
No napadi na američke baze znače da je granica pomaknuta.Ovo više nije sukob koji se vodi preko posrednika. Ovo je izravni sudar.
Bliski istok sada ulazi u fazu u kojoj je svaka pogrešna procjena dovoljna za lančanu reakciju. Jedan veći američki odgovor, jedan nepresretnuti projektil ili jedan veći civilni incident mogao bi promijeniti dinamiku cijelog sukoba.
Regija je na visokom stupnju pripravnosti. Tržišta su oprezna. Zračni promet je poremećen. Vojne baze su na meti.
U takvim okolnostima, deeskalacija više nije prirodan ishod, nego politička odluka koja zahtijeva suzdržanost obiju strana.
Za sada takvi signali nažalost nisu vidljivi.
