Rat na Bliskom istoku između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana izaziva sve veće zabrinutosti i u Pekingu. Iako Narodna Republika Kina zasad ne osjeća izravni gospodarski udar sukoba, posljedice bi dugoročno mogle biti značajne za kinesku ekonomiju, energetsku sigurnost i globalne ambicije.
Kina trenutačno raspolaže zalihama nafte dovoljnima za nekoliko mjeseci, a u slučaju ozbiljnijih poremećaja mogla bi povećati uvoz iz Ruske Federacije. Međutim, ključni problem za Peking nije kratkoročna opskrba energentima, nego stabilnost globalnih trgovinskih i energetskih ruta.
Posebno osjetljivo područje je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte i plina. Svako ozbiljnije zatvaranje tog pomorskog pravca moglo bi izazvati rast cijena energenata i poremetiti globalnu trgovinu, što bi izravno pogodilo kinesko gospodarstvo.
Energetska povezanost Kine i Irana
Kina je posljednjih godina razvila snažnu energetsku suradnju s Iranom. Prema dostupnim podacima, Peking je 2025. godine iz Irana uvozio oko 1,38 milijuna barela nafte dnevno, što čini približno 12 posto ukupnog kineskog uvoza nafte.
Dvije države potpisale su 2021. godine 25-godišnji strateški sporazum vrijedan oko 400 milijardi dolara, kojim su predviđena kineska ulaganja u energetiku, infrastrukturu i industriju u Iranu.
Analitičari međutim ističu kako je odnos između Pekinga i Teherana prije svega pragmatičan. Iako Zapad često govori o kinesko-iranskom savezništvu, Kina u pravilu izbjegava formalne vojne saveze i nastoji ostati izvan otvorenih sukoba.
Kina između diplomacije i globalne ravnoteže moći
Zbog toga kineska diplomacija reagira oprezno. Ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je na prekid sukoba i diplomatsko rješenje te poručio kako su napadi na Iran neprihvatljivi.
Istodobno, sukob na Bliskom istoku otvara i šire geopolitičko pitanje. Dok Sjedinjene Američke Države demonstriraju sposobnost vojne projekcije sile na globalnoj razini, Kina zasad ostaje promatrač bez stvarnog utjecaja na tijek sukoba.
Za Peking je stoga ključno pitanje hoće li rat ostati regionalni sukob ili prerasti u dugotrajnu geopolitičku krizu koja bi mogla promijeniti energetske tokove, trgovinske rute i odnose velikih sila u svijetu.
Ako sukob potraje i destabilizira ključne pomorske pravce, posljedice neće osjetiti samo Bliski istok nego i najveće svjetske ekonomije koje o tim rutama ovise.
