Na današnji dan, 11. ožujka 2006., u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u nizozemskom Scheveningenu umro je Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te jedna od ključnih političkih figura ratova na prostoru bivše Jugoslavije tijekom 1990-ih.
Milošević je u tom trenutku bio na suđenju pred International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY), gdje mu se sudilo za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Suđenje je počelo 2002. godine i bilo je jedno od najopsežnijih u povijesti međunarodnog kaznenog prava. Proces je trajao četiri godine, ali je prekinut Miloševićevom smrću, zbog čega nikada nije donesena pravomoćna presuda.
Ratovi koji su obilježili raspad bivše Jugoslavije odnijeli su više od 130 tisuća života, dok su milijuni ljudi bili prisiljeni napustiti svoje domove. Hrvatska i Bosna i Hercegovina tijekom 1990-ih bile su poprišta razaranja, masovnih zločina i etničkog čišćenja.
U Hrvatskoj su simboli tih zločina ostali razaranje Vukovara i pokolji civila, dok je u Bosni i Hercegovini najstrašniji primjer ratnog zločina postao genocid u Srebrenici 1995. godine. Upravo zbog svoje uloge u tim sukobima Milošević je bio optužen po više točaka optužnice Haškog tribunala.
Njegova smrt u pritvoru označila je kraj jednog od najznačajnijih sudskih procesa vezanih uz ratove na Balkanu, ali i ostavila brojna otvorena pitanja među žrtvama i obiteljima stradalih koje nikada nisu dočekale pravomoćnu presudu.
Dvadeset godina nakon njegove smrti, ime Slobodana Miloševića i dalje ostaje snažno povezano s ratovima, razaranjem i ljudskim stradanjima koja su obilježila kraj 20. stoljeća na prostoru jugoistočne Europe.
Povijest tog razdoblja i dalje se istražuje, ali jedno je sigurno da su posljedice ratova 1990-ih i danas duboko prisutne u društvima Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i cijele regije, a dok njegove sljedbenike i dalje gledamo u medijima Srbije.
